Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
10. prosinca 2019.
Ostalo na najavama

STATUS NJEGOVATELJA Država kažnjava nebrigu o roditeljima, ali ne želi pomoći

snimio Vedran Karuza
snimio Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 30. rujan 2019. u 21:57 2019-09-30T21:57:19+02:00

Te su izmjene stupile na snagu početkom prošle godine, a i u Vladi su isticali da su svjesni toga da se građanima koji moraju raditi da bi skrbili o svojoj djeci, nije lako brinuti o nemoćnim roditeljima te da bi možda status njegovatelja tim ljudima omogućio financijsku sigurnost, pa onda i preuzimanje brige za roditelje. Naknada za one koji imaju status njegovatelja je dvije i pol tisuće kuna mjesečno.

ZAGREB - Vlada je još u rujnu 2017. godine objavila svoju namjeru da i oni koji se brinu o starijim i nemoćnim osobama dobiju status njegovatelja, onako kako to imaju roditelji djece s teškoćama u razvoju i kako su te godine u prosincu dobili bračni ili izvanbračni partneri osobe s invaliditetom. U Strategiju socijalne skrbi za starije osobe Vlada je ugradila i tu mjeru i najavila je da će je u zakon ugraditi u razdoblju od 2017. do 2020. godine, a ponovila je to i u izvješću o provođenju te strategije koje je na Vladi usvojeno samo prije tjedan dana.

O potrebi dodjele statusa njegovatelja građanima koja se brinu za starije i nemoćne roditelje govorilo se i u vrijeme zakonskih izmjena po kojima je zanemarivanje starijih i nemoćnih članova obitelji postalo kazneno djelo nasilja u obitelji, te su za njega propisane visoke kazne zatvora do 45 dana i novčane sankcije od minimalno 10.000 kuna.

Te su izmjene stupile na snagu početkom prošle godine, a i u Vladi su isticali da su svjesni toga da se građanima koji moraju raditi da bi skrbili o svojoj djeci, nije lako brinuti o nemoćnim roditeljima te da bi možda status njegovatelja tim ljudima omogućio financijsku sigurnost, pa onda i preuzimanje brige za roditelje. Naknada za one koji imaju status njegovatelja je dvije i pol tisuće kuna mjesečno.

Zakonodavni okvir

Međutim, Vlada dosad nije odlučila svoje najave pretočiti u zakonske izmjene, a u planu zakonodavnih aktivnosti za sljedeću godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb također nema najave izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, nego tek Zakona o volonterstvu i Zakona o savjetima mladih. Ministarstvo smo zato pitali je li Vlada odustala od uvođenja statusa njegovatelja za građane koji skrbe o starim i nemoćnim rođacima, a njihov odgovor ukratko znači da se tek sada, dvije godine nakon donošenja Strategije, provodi projekt na osnovu kojeg će se donijeti odluka.

- U tijeku je provedba projekta »Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe (istraživanje i analiza)« financiranog u sklopu Programa potpore strukturnim reformama, a provodi ga OECD. Na osnovu podataka do kojih će se doći ovim istraživanjem dat će se preporuka na koji način unaprijediti skrb za starije osobe u Republici Hrvatskoj (koju vrstu prava uvesti, uvjeti za ostvarivanje, financijski učinak i sl.) na temelju čega će se pristupiti izradi zakonodavnog okvira, odgovorili su iz Ministarstva na naše pitanje.

Unaprijediti skrb

Dakle, Ministarstvo će tek nakon završetka projekta i na osnovu preporuka koje dobije unaprijediti skrb za starije osobe, pa će se ovisno o preporukama vidjeti je li najbolji način za unapređenje te skrbi i priznavanje statusa njegovatelja za građane koji skrbe o starim i nemoćnim članovima obitelji. Prije dvije godine Vlada je bez tih analiza i preporuka u Strategiji zaključila da je potrebno »propisati uvjete i načine ostvarivanja prava na status njegovatelja starijih osoba«. Na to je Vladu potaknula činjenica da Hrvatska nema dovoljno smještajnih kapaciteta za dugotrajnu skrb za starije osobe kojima je potrebna stalna pomoć druge osobe. Prema Vladinim podacima država ima nešto manje od 30 tisuća smještajnih kapaciteta za starije osobe, što pokriva tek 3,68 posto građana starijih od 65 godina.

Povećan broj samoubojstva

Siromaštvo, socijalna izolacija, samoća i zdravstveni problemi na kraju kod starijih osoba utječu i na psihičko zdravlje, pa je, iznosi pučka pravobraniteljica u ovogodišnjem izvješću. pozivajući se na podatke Saveza umirovljenika Hrvatske povećan broj samoubojstva među starijima od 60 godina, iako taj broj među općom populacijom pada, ali o tome nitko ne vodi statistika, a u pravilu se ne provode ni istraživanja o razlozima samoubojstva među starijom populacijom.

- Starijim osobama koje trebaju usluge dugotrajne skrbi, a zbog nemogućnosti dobivanja iste radi nedostatka postojećih kapaciteta, treba omogućiti po načelu socijalne pravde adekvatnu njegu i skrb koja bi se kroz institut njegovatelja mogla ostvariti barem za najpotrebitije skupine, stoji u strategiji koju je Vlada usvojila 28. rujna 2017. godine, a koju je predložila bivša resorna ministrica Nada Murganić.

Na to da u dijelu socijalne skrbi koji se tiče starijih osoba još nema njegovatelja, te da je Vlada u strategiji tu mogućnost ostvarila za zadnju godinu mandata, upozorava u svojim izvješćima i pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Pravobraniteljica u jednom od svojih izvješća ističe da oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina života brine o starijim članovima svoje obitelji, a te su obitelji, napominje Pravobraniteljica i u ovogodišnjem izvješću, često prisiljene koristiti usluge na crno što otvara vrata prevarama, često i nasilju koje je vrlo teško pratiti, a mogućnost pomoći kroz zdravstvenu njegu u kući se rijetko propisuje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.