Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
22. listopada 2019.
Zaostajanje

SRAMOTA Realne plaće u u EU, u 11 godina, samo su u Grčkoj pale više nego u Hrvatskoj

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 26. lipanj 2019. u 21:41 2019-06-26T21:41:08+02:00

Hrvatska se među članicama Unije ističe po tome što je radničku krišku u gospodarskom kolaču smanjila najviše, za 11 posto. Brojne su države shvatile da je to pogrešan put i da plaće zaposlenih trebaju rasti brže od rasta produktivnosti

ZAGREB - Poslodavci se hvale da su u posljednje vrijeme povećali plaće kako bi lakše došli do radnika, posebice u turističkom i građevinskom sektoru. Vlada se istodobno hvali da su plaće tijekom njezinog mandata nominalno porasle više od 700 kuna, što je također točno. Međutim, te povišice hrvatskim građanima puno ne pomažu. One ni približno ne mogu nadoknaditi dramatičan pad primanja zaposlenih koji se Hrvatskoj dogodio u posljednjih deset godina.
Realne plaće u Hrvatskoj od 2009. do jeseni 2018. godine realno su pale 11 posto. Ni u jednoj drugoj članici Europske unije vrijednost plaća zaposlenih nije tako dramatično snižena, osim u Grčkoj u kojoj su se srozale za 23 posto, prema istraživanju Instituta europskih sindikata (ETUI).
Gubitak vrijednosti plaća nije neočekivan ako se zna da je hrvatsko gospodarstvo u šest godina, nakon izbijanja krize tijekom 2009., palo oko 12 posto i da je izgubilo oko 200 tisuća radnih mjesta. Međutim, od 2015. gospodarstvo se neprekidno oporavlja i ove godine trebalo bi napokon dosegnuti razinu kakvu je imalo prije krize, prema prognozi Europske komisije.

3656280

Logično je očekivati da će i hrvatske plaće slijediti taj rastući trend, ali to se nije dogodilo. Plaće su i dalje su debeloj krizi i u realnom zaostatku od 11 posto, što pokazuje da zaposleni u Hrvatskoj nemaju puno koristi od oporavka gospodarstva. Manjina zasigurno ubire plodove, ali većina građana taj oporavak uglavnom ne osjeća.

Rast produktivnosti nizak

Sasvim je drukčija situacija u srednjoeuropskim zemljama usporedivim s Hrvatskom. Plaće u Sloveniji u deset godina realno su porasle 6 posto, a u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj od 17 do 34 posto. Rekorder je Bugarska s porastom od 87 posto, iako treba imati na umu kako su plaće uz toj zemlji daleko na začelju Unije. Čak i u Njemačkoj, u kojoj su plaće stagnirale dva desetljeća nakon ujedinjenja zemlje, nakon 2009. realno su porasle 11 posto, prema istraživanju »Benchmarking Working Europe 2019«, koje je institut ETUI izveo koristeći se bazom podataka Europske komisije (Ameco).
Neki ekonomisti opravdavaju zaostajanje hrvatskih plaća činjenicom da se ostale srednjoeuropske zemlje razvijaju puno brže od nas. Oni s razlogom upozoravaju da je rast produktivnosti u našoj zemlji, kao i u Europi, vrlo nizak. Međutim, podaci ETUI-ja pokazuju da plaće u Hrvatskoj zaostaju čak i za spomenutim slabim rastom proizvodnosti rada.
Primjerice, rast plaća kasnio je za rastom produktivnosti u 15 članica EU-a, pri čemu se Hrvatska ponovno uvrstila u rekordere sa zaostatkom od 16 posto. Uz našu zemlju, najveće zaostajanje plaća za produktivnošću u 10 godina zabilježeno je u Irskoj (minus 58 posto), Španjolskoj (minus 15) i Grčkoj (minus 11).
- To znači da u tim zemljama radnici nisu dobili pošten udio bogatstva koje su pomogli stvoriti, ocjenjuje ETUI.
Neugodna je činjenica da plaće zaostaju za rastom produktivnosti već nekoliko desetljeća, u gotovo svim zemljama Zapada, podsjeća sindikalni institut. To je dovelo do preraspodjele novostvorenog gospodarskog kolača u korist poslodavaca i profita, do povećanja socijalnih nejednakosti i relativnog siromašenja većine ljudi.

Naopaka logika

Primjerice, još 1970-ih godina u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama udio plaća u bruto domaćem proizvodu iznosio je oko 70 posto, a danas se u 28 članica Unije smanjio na razinu od oko 63 posto. U novim članicama EU-a udio plaća u BDP-u još je niži i kreće se od 35 do 40 posto. Hrvatska se među članicama Unije ističe po tome što je radničku krišku u gospodarskom kolaču u posljednjih deset godina smanjila najviše, za 11 posto, prema institutu.
Međutim, brojne su države shvatile da je to pogrešan put. Vlade srednjoeuropskih zemalja odlučile su prije nekoliko godina da plaće njihovih zaposlenih trebaju rasti brže od rasta produktivnosti. Očito je da su Bugarska, Rumunjska, Poljska, Češka, Poljska i neke druge odlučile napraviti preraspodjelu kolača u korist njihovih radnika. Zaključile se da svoj gospodarski rast i razvoj ne mogu više temeljiti na jetfinoj radnoj snazi.

Kretanje realnih plaća od 2009. do 2018.

Grčka -23
Hrvatska -11
Cipar -7
Portugal -4
Španjolska -3
Italija -2
Austrija +2
Irska +5
Slovenija +6
Francuska +7
Njemačka +11
Češka +17
Slovačka +20
Poljska +30
Rumunjska +34
Bugarska +87

S druge strane, mnogi naši poslodavci, vlade i Hrvatska narodna banka godinama vjeruju da će Hrvatska postići konkurentnost na niskim plaćama, poput azijskih zemalja, te da će tako privući investitore u našu zemlju. Podaci instituta ETUI nedvojbeno to i potvrđuju.
Razvoj događaja i gospodarsko zaostajanje Hrvatske, međutim, pokazali su kako je zabluda vjerovati da se razvoj naše zemlje može temeljiti na stezanju remena zaposlenima. Uvijek će biti zemalja koje će investitorima ponuditi još niže plaće. Naopaka logika, prema kojoj se gospodarski napredak Hrvatske treba provoditi na račun većine njezina stanovništva, pokazala se promašenom, jer je pridonijela masovnom iseljavanju mladih ljudi iz zemlje.
Neka turistička poduzeća i trgovci u posljednje su vrijeme počeli snažno povećavati plaće. Uprava Peveca danas tvrdi da su ljudi najveće bogatstvo tog poduzeća i stalno najavljuje novo povećavanje primanja zaposlenih. Ministar gospodarstva Darko Horvat tvrdi da Hrvatskoj trebaju visokokvalitetne investicije, a ne one koje počivaju na jeftinoj radnoj snazi. Ipak, čini se da je poduzeća i političara, koji su napokon otkrili toplu vodu, još premalo da bi u Hrvatskoj došlo do zaokreta. Za sramotno zaostajanje hrvatskih plaća više nema nikakvog ekonomskog opravdanja

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.