Novo zakonsko rješenje

SLOBODNIJI UZGOJ KONOPLJE: Izgleda da je država shvatila koliko na tome može zaraditi

Ljerka Bratonja Martinović

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

"Jedan od najvećih uzgajivača industrijske konoplje u Hrvatskoj, Josip Plavec, pozdravlja odluku da se konačno, nakon što proizvođači to traže već punih šest godina, omogući da u potpunosti iskoriste ono što na svojim poljima proizvedu." 



ZAGREB – Proizvođači industrijske konoplje nakon dugogodišnjeg čekanja došli su na svoje: novim zakonskim rješenjem koje je Ministarstvo zdravstva pustilo u javnu raspravu omogućit će se upotreba čitave biljke u proizvodnji, a ne samo sjemenki i cvijeta, kao što je to dosad bio slučaj. U istom se prijedlogu otvara i zakonska mogućnost sadnje konoplje za medicinske svrhe u Hrvatskoj, ali samo pravnim osobama koje za to dobiju ovlaštenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Drugim riječima, pojedinci koji bi htjeli saditi konoplju za vlastito liječenje, i dalje će biti u prekršaju ako to čine, i podlijegat će kaznenim sankcijama.


Investitori otišli


Zakonskim izmjenama industrijska konoplja koja sadrži maksimalni udio THC-a od 0,2 posto moći će se koristititI u građevinskoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji te autoindustriji i industriji papira, a od nje će se moći proizvoditi i gorivo iz biomase. Prema postojećem zakonu, sjemenke industrijske konoplje mogle su se koristiti jedino u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a preostali dio biljke se uništavao. Ovime su, ističe se u obrazloženju Ministarstva zdravstva, domaći poljoprivrednici po pitanju iskoristivosti industrijske konoplje u cijelosti stavljeni u ravnopravan položaj s proizvođačima u ostatku Europske unije.


Proizvođači su iznimno zadovoljni ovom novošću. Jedan od najvećih uzgajivača industrijske konoplje u Hrvatskoj, Josip Plavec, pozdravlja odluku da se konačno, nakon što proizvođači to traže već punih šest godina, omogući da u potpunosti iskoriste ono što na svojim poljima proizvedu. Kako su godinama bili prisiljeni bacati veći dio uroda, jer ga prema postojećem zakonu nisu smjeli dalje prerađivati, proizvođači su prepolovili proizvodnju. U Hrvatskoj je ove godine zasađeno oko tisuću hektara industrijske konoplje, a 2016. godine, za usporedbu, bilo je zasađeno 2.500 hektara.




– Očekujem da će brojke narednih godina biti puno veće. Dosadašnja je politika bila smiješna, morali smo bacati stabljike gdje ionako nema THC-a. Poznato je da se industrijska konoplja kroz povijest prvo sadila u svrhu prehrane, za izradu tkanine i koristila kao građevni materijal. Od nje se može napraviti od 20.000 do 50.000 razlilčitih proizvoda, a mi smo smjeli koristiti samo sjeme i cvijet za čaj – ilustrira Plavec. Puno je investitora proteklih godina, kaže, bilo zainteresirano za poslovnu suradnju, ali su u međuvremenu odustali. Tvrtka iz Nizozemske tako je otišla u Rumunjsku, gdje su im ponudili druge uvjete.


Medicinski kanabis


Biznis s konopljom u svijetu raste, ističe Plavec, a nova regulativa trebala bi podići hrvatsku proizvodnju i učiniti je konkuretnom na međunarodnom tržištu. »Javit ću investitorima da mogu kod nas ulagati u preradu stabljike, korijena, interes za konopljom postoji i u kineskoj medicini«, nabraja Plavec.



– Ovo je izuzetno veliki pomak, zakon je za svaku pohvalu, a osim pacijenata na dobitku će biti i hrvatsko gospodarstvo. Zašto bismo uvozili nešto što možemo proizvoditi – komentar je Saše Bajla iz udruge »Medicinska marihuana«. Smatra da zakonski prijedlog nije zatvorio vrata uzgoju medicinskog kanabisa za vlastite potrebe, jer će se to, kaže, rješavati pravilnicima.


– Vjerojatno će to u prvom koraku biti za pravne osobe, a bilo bi sjajno da se proizvodnja odobri i pojedincima. No, bojim se da to u ovom času nije realno očekivati – zaključuje Bajlo.



Što se naše medicine tiče, u kojoj se već neko vrijeme, za strogo propisane dijagnoze, može koristiti pripravke medicinskog kanabisa, individualna proizvodnja za potrebe vlastitog liječenja i dalje će biti nelegalna. Pravne osobe mogle bi se uz određena odobrenja prihvatiti proizvodnje medicinskog kanabisa, no uvjete pod kojima bi to bilo moguće tek treba propisati. Za Ognjena Brborovića, šefa Povjerenstva Ministarstva zdravstva koje je uvelo medicinsku konoplju u hrvatsku medicinu, ovo je »korak naprijed« za hrvatske pacijente. Konkretno, u članku 4. predloženog zakona navodi se da se zabrana uzgoja biljke iz koje se može dobiti droga ne odnosi na zakonom propisane medicinske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe, dok se prema članku 6. odobrenje za proizvodnju droge izdaje pravnim osobama koje imaju proizvodnu dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode za proizvodnju gotovog lijeka i tvari koja se smatra narkotikom ili psihotropnom tvari.


Medicinski kanabis u Hrvatsku je po prvi puta stigao 2016. godine, odobren je pacijentima s multiplom sklerozom, onkološkim bolesnicima, oboljelima od AIDS-a i od teškog oblika epilepsije. Za terapiju je potreban liječnički recept koji liječnici nerado izdaju, pa se primjenjuje vrlo rijetko i uz visoku cijenu. Legalizacija proizvodnje u Hrvatskoj, tvrde zagovornici, olakšala bi pacijentima pristup terapiji koja ublažava simptome mnogih teških bolesti.