snimio Damir Škomrlj
Nimalo optimistična vijest za domaću industriju stigla je nekako istovremeno i iz Njemačke gdje se vlada ponovno sprema prepoloviti procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini. Krajem siječnja su procjenu rasta BDP-a smanjili s 1,8 posto na jedan posto, a njemački mediji prošli su tjedan javili da će možda već u srijedu ići još jedna korekcija i to na 0,5 posto.
ZAGREB – Hrvatski dužnosnici proteklog su tjedna zasipali Hrvatsku najavama potencijalnih poslova s kineskim tvrtkama, pa se tako spominjala gradnja nizinske pruge, koncesija za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u luci Rijeka, dolazak kineskih državnih brodogradilišta u »3. maj« i Uljanik. Te su lijepe slike sakrile hrvatsku stvarnost koju su hladnim brojkama i priopćenjima razotkrivale europske i domaće institucije.
Dok su se hrvatski mediji mučili pohvatati nazive velikih kineskih koroporacija koje bi trebale promijeniti Hrvatsku, iz europskog statističkog ureda Eurostata stigla je neumoljiva vijest da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači bila 2,3 posto manja nego u siječnju. Samo su dvije članice Unije, Litva i Grčka, imale veći pad. Treba spomenuti da se taj pad u Hrvatskoj nastavlja na prošlogodišnji pad od jedan posto, što je bio prvi godišnji pad industrije nakon četiri godine rasta.
Nimalo optimistična vijest za domaću industriju stigla je nekako istovremeno i iz Njemačke gdje se vlada ponovno sprema prepoloviti procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini. Krajem siječnja su procjenu rasta BDP-a smanjili s 1,8 posto na jedan posto, a njemački mediji prošli su tjedan javili da će možda već u srijedu ići još jedna korekcija i to na 0,5 posto. Ne treba ni govoriti da se radi o, uz Italiju, najvažnijem hrvatskom trgovinskom partneru i tržištu na koje bi svoje proizvode trebala plasirati domaća industrija ako i u ovoj godini ne želi zabilježiti pad.
Optimisti u HNB-u
Iz HNB-a je stigla i jedna optimistična vijest, a to je njihova procjena da je državni proračun i prošle godine bio u blagom suficitu iako je državi protestirano više od 2,5 milijarde kuna jamstva u brodogradnji, odnosno Uljaniku.
Optimisti su još uvijek i na Ekonomskom institutu pa su priopćili da je njihov CEIZ indeks u veljači ostvario svoju najvišu vrijednost u proteklih godinu i pol dana i procijenili da to upućuje na značajno poboljšanje stope rasta BDP-a u prvom tromjesečju ove godine, u kojem se očekuje realni rast BDP-a na godišnjoj razini od 2,8 posto, a u odnosu na zadnji lanjski kvartal za 1,1 posto.
Na ovisnost Hrvatske o inozemnim tržištima upozorio je i Savjet Hrvatske narodne banke u svom priopćenju, koje je također »sakrio« dolazak brojne kineske delegacije u Hrvatsku. Kad su u pitanja gospodarska očekivanja za ovu godinu u HNB-u zasad očekuju blago usporavanje stope rasta realnog BDP-a u odnosu na 2018. godinu s obzirom na to da su snižene očekivane stope rasta glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Dodaju i da je projekcija rasta više izložena negativnim rizicima zbog usporavanja gospodarske dinamike u velikom broju zemalja.
U Vladi se proteklih tjedan dana nisu stigli baviti niti jednom od ovih vijesti, čak ni onima za njih pozitivnim, a premijer Andrej Plenković i na jučerašnjoj je sjednici radije govorio o uspješnom summitu Kina plus 16 koji je održan u Dubrovniku.
Ipak, ima u Vladi i onih koji su razmišljali o padu industrijske proizvodnje, i činjenici da najveća europska gospodarstva svoj rast za ovu godinu spuštaju značajno ispod jedan posto.
Nerealne najave
Oni, službeno ne žele istupati, ali ističu da je posjet kineske delegacije na trenutak sakrio najvažniji problem, a to je struktura domaćeg gospodarstva.
– Ne znam koliko je uopće realno da se ijedna od najava kineskog ulaganja u domaću infrastrukturu ostvari, ali sigurno to neće tako skoro puno pomoći domaćoj industrijskoj proizvodnji. Bio je to koristan susret, pitanje je što će od svih silnih najava biti, ali je sigurno da su kratkoročno od njega Vlada, ali i HDZ imali koristi, valjda će se nešto osjetiti i na europskim izborima – iskreno će jedan naš sugovornik iz Vlade. Za one koji se nadaju poslovima s Kinom možda je zanimljiv podatak, objavljen baš na dan održavanja summita u Dubrovniku, kineski se izvoz u prva tri mjeseca oporavio i rastao je za 1,5 posto, dok je uvoz pao za 4,5 posto, a kineski analitičari tumače da je to zato što Kina ima sve manje potreba za inozemnim resursima. I to je, uz neizvjesnost oko Brexita i trgovinskog rata, razlog što s najavažnijih hrvatskih tržišta iz Europe stižu korekcije procjena rasta na niže.
