Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
11. prosinca 2019.
Prekinuli svako treće bolovanje

Rijeka druga po stopi bolovanja u Hrvatskoj, HZZO radnicima slao kontrolore

Foto Vedran Karuza
Foto Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 3. listopad 2019. u 17:15 2019-10-03T17:15:07+02:00

Zbog porasta stope bolovanja kontrolori HZZO-a pojačano su išli po terenu i provjeravali opravdanost ostanka radnika kod kuće. Najvišu stopu bolovanja imao je Grad Zagreb, a najviše prekinutih bolovanja bilo je u Rijeci

ZAGREB - Hrvatski su radnici od siječnja do lipnja ove godine na bolovanju proveli gotovo devet milijuna dana. Zbog porasta stope bolovanja u odnosu na prvo polugodište 2018. godine, kontrolori HZZO-a pojačano su išli po terenu i provjeravali opravdanost ostanka radnika kod kuće.

Najvišu stopu bolovanja imao je Grad Zagreb, dok je Rijeka među onima s najvišom stopom prekinutih bolovanja, u oko šest posto kontroliranih ordinacija. Ukupna stopa bolovanja u razdoblju siječanj - lipanj 2019. iznosila je 3,65; od toga 1,83 na teret poslodavca, a 1,82 na teret HZZO-a. Lani je stopa bila 3,53.

Od županije do županije, stope bolovanja bitno su različite: najmanje je bolesnih u prvom polugodištu bilo u Dubrovniku (stopa 2,78), a zatim u Koprivnici i Virovitici. Stopu veću od 3,0 imali su Šibenik, Vinkovci i Karlovac, a najviših 4,17 bilježi Zagreb. Rijeka je po stopi bolovanja druga u državi, sa stopom od 3,99, a slijede je Gospić (3,87) i Pazin (3,83)..

Na bolovanje se išlo više nego u istom razdoblju prošle godine, a najveći porast bolovanja bilježe Virovitica i Rijeka. Rijeka je lani imala stopu bolovanja od 3,75 a ove godine 3,99, što se dijelom može pripisati neizvjesnošću stanjem u »3.maju«, zbog čega su bolovanja očekivano rasla. Čakovec je pak svoju stopu bolovanja uspio spustiti sa 4.04 na 3,82.

Šest dana prosječno

Prosječni je hrvatski radnik na bolovanju proveo šest dana. U Dubrovniku ili Koprivnici manje od državnog prosjeka ili oko četiri dana, a u Rijeci, Zagrebu ili Pazinu bolovalo se u državnom posjeku od šest dana.

Zbog porasta stope bolovanja, Direkcija HZZO-a pojačala je kontrole na terenu. Kontrolori HZZO-a proveli su ukupno 2.612 kontrola u prvom polugodištu i pregledali 4.391 osiguranika. Zatvorili su svako treće bolovanje, a 1.412 radnika poslali na radno mjesto. Posebna povjerenstva za kontrolu bolovanja pregledala su 2.678 osiguranika i zaključila 1.241 bolovanja, što znači da je gotovo svako drugo bolovanje ocijenjeno neopravdanim i radnik je morao na posao.

U prvom polugodištu 2019. pregledano je 116 osiguranika više nego u istom razdoblju lani i zaključeno je gotovo 200 bolovanja nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše je kontrola bilo u Zagrebu, gdje se bolovanja najviše i koriste: na području nadležnosti Regionalnog ureda Zavoda u Zagrebu provedene su ukupno 1.204 kontrole, ugovorne mjere izrečene su za 23 ordinacije ili dva posto kontroliranih ordinacija, a u Splitu je bilo 585 kontrola i ugovorne mjere izrečene su za 21 ordinaciju (oko četiri posto kontroliranih ordinacija).

«Dežurni policajci«

Na području nadležnosti Regionalnog ureda Zavoda u Rijeci provedeno je ukupno 360 kontrola, a ugovorne mjere izrečene su za 21 ordinaciju, što je šest posto kontroliranih ordinacija. Izrečeno je 17 opomena, tri opomene s novčanom kaznom i jedna opomena uz naplatu štete. Da ima i gradova gdje sve »štima« potvrđuje primjer Osijeka, gdje su provedene 462 kontrole, ali nije prekinuto niti jedno bolovanje.

Liječnici u desecima ordinacija koji su morali platiti novčane kazne ili su opomenuti zbog predugih bolovanja, nisu zadovoljni svojim položajem »dežurnih policajaca«.

- Kontrola obiteljskih liječnika nikad nije spustila stopu bolovanja, pa neće ni sada. Pacijenti se znaju snaći i nalazima pokriti bolovanje, a mi smo ti koji im moramo vjerovati - kaže Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije obiteljskih liječnika (KoHOM).

Sva se bolovanja, kaže, otvaraju s nekim razlogom, ali ih liječnici ne uspiju zatvoriti jer pacijent čeka pretrage, terapiju, boli ga...

- HZZO sve prebacuje na nas, a mi ne možemo biti i liječnici i kontrolori. Njima je lakše zatvoriti bolovanje, mogu biti i strogi, a na nama je da s pacijentom imamo odnos povjerenja - objašnjava.

Liječnici su, kaže, na istoj valnoj dužini s poslodavcima, jer je i jednima i drugima u interesu niža stopa bolovanja. Zato su kod izrade prijedloga zakona o zdravstvenom osiguranju tražili da radnik sam može uzeti do pet dana bolovanja u dogovoru s poslodavcem, te da se za bolovanja dulja od 30 dana vrate liječnička povjerenstva.

- To je jedini način, danas imate bolovanja koja nitko ne kontrolira mjesecima. Mi smo za to da HZZO preuzme svoj dio odgovornosti kao osiguravatelj, da kontrolira osiguranike i novac svih nas. Nažalost, za to ni HZZO, ni resorno ministarstvo nemaju sluha - zaključuje Krolo.

Poslodavci moraju platiti 2,5 milijarde kuna

Cijena koju poslodavci moraju platiti za 8,9 milijuna dana bolovanja prelazi 2,5 milijarde kuna, a odnosi se samo na prvo polugodište 2019. što znači da je trošak na godišnjoj razini i dvostruko veći.

Prema podacima HZZO-a, ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad na području Hrvatske do kraja lipnja iznosio je 8.941.267 dana, od toga više od tri milijuna dana u Područnoj službi Zagreb, 914.628 dana u Područnoj službi Split, a 714.287 u Područnoj službi Rijeka. Visoku stopu bolovanja bilježi i Pazin.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.