U Ministarstvu financija misle da bi ministri financija dviju zemalja mogli razgovarati i o hrvatskom modelu Centralnog obračuna plaća, ali i oprosta duga građanima lošijeg imovinskog stanja koji je Vlada uspjela dogovoriti s bankama, teleoperaterima, komunalnim i javnim poduzećima te lokalnim vlastima
ZAGREB » Grčka je ovoga tjedna predala europskim institucijama novu, sveobuhvatniju listu reformi kojom želi udobrovoljiti međunarodne zajmovdace i osigurati novu tranšu međunarodne pomoći. Te reforme, koje se velikim dijelom tiču poreznog sustava i prikupljanja poreza, popisane su u dokumentu od 26 stranica, koji je u srijedu dobio i objavio britanski list »Financial Times« (FT).
Među mjerama koje donosi FT je i ona koja gotovo do detalja podsjeća na hrvatski model fiskalizacije, a njome bi za početak Grci sprječavali utaju poreza kod, kako navode samozaposlenih, gdje je tradicionalno visoko izbjegavanje plaćanja poreza. Riječ je vjerojatno o obrtima u trgovini i ugostiteljstvu, a navodi se kako bi se na prodajnim mjestima »instalirala aplikacija koja bi zabilježila svaku kupovinu i u realnom vremenu račun poslala na potvrdu poreznim vlastima«.
Razgovor s Varufakisom
– To je fiskalizacija na hrvatski način. Samo mi imamo fiskalne blagajne koje na taj način koriste mogućnosti interneta, da se odmah čim je račun izdan on bilježi i u poreznoj upravi. Kod ostalih fiskalne blagajne funkcioniraju nešto drukčije, provjera se radi na mjesečnoj bazi, kazao nam je sugovornik iz Ministarstva financija kojeg smo zamolili da pokuša utvrditi sličnosti između onoga što se provodi u Hrvatskoj i grčkog prijedloga.
Ne treba to čuditi s obzirom na to da se sredinom ožujka, na redovitom sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije, o hrvatskom modelu fiskalizacije kod Borisa Lalovca raspitivao grčki ministar Janis Varufakis. Lalovac je tada novinarima u Bruxellesu otkrio da je razgovarao s kolegom Varufakisom »o njihovim mjerama protiv sive ekonomije« i da mu je predložio »da pogledaju kako je naš model fiskalizacije imao učinka, pogotovo u suzbijanju sive ekonomije u turizmu«.
Hrvatski ministar tada je ustvrdio da je Varufakis bio vrlo zainteresiran i da je najavio da će poslati »svoju ekipu iz Grčke u Hrvatsku da pogledaju o čemu se radi«. Već ranije za hrvatski model fiskalizacije interes su iskazali i Česi, a Slovenci su već najavili da od 1. rujna kreću s fiskalnim blagajnama.
Muči ih i zaduženost
Na spomenutom sastanku ministar Lalovac svom je kolegi predložio da ipak primijene nešto drukčije mjere, odnosno upoznao ga je s hrvatskim modelom fiskalizacije. Poreznici iz Grčke trebali bi prema najavama u Zagreb stići već sljedećeg mjeseca. No, naši sugovornici iz Ministarstva financija kažu da bi bilo dobro da se dogodi i bilateralni susret dvojice ministara, iako je svaka sjednica ECOFIN-a prilika za takav razgovor.
Naime, vjeruju da fiskalizacija, čije rezultate u svojim izvješćima stalno pozitivno ocjenjuje i Europska komisija, nije jedino o čemu bi glavni financijaši dvije države mogli razgovarati. Grke također muče brojni dodaci na plaće u javnom sektoru, ali i velika zaduženost građana, pa u Ministarstvu financija misle da bi ministri financija dviju zemalja mogli razgovarati i o hrvatskom modelu Centralnog obračuna plaća, ali i oprosta duga građanima lošijeg imovinskog stanja koji je Vlada uspjela dogovoriti s bankama, teleoperaterima, komunalnim i javnim poduzećima te lokalnim vlastima.