Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Negativni demografski trendovi, pogotovo iseljavanje mladih osoba, trebali bi imati vidljiviji utjecaj na formiranje cijena. Također, u turizmu se može očekivati sporiji rast no prijašnjih nekoliko godina što bi također moglo imati za posljedicu određene korekcije u potražnji za nekretninama, ističe Zdeslav Šantić, analitičar OTP Splitske banke
RIJEKA Snažan rast cijena nekretnina u prošloj godini koji je potvrdio i Državni zavod za statistiku poklapa se s rastom stambenih kredita u portfeljima banaka koji je pak uzrokovan, i oporavkom gospodarstva, ali i vladinim mjerama subvencije za kupnju prvog stana. Naime, već pri prvom krugu državnih subvencija bilo je jasno da će prodavatelji u cijene stanova početi kalkulirati i doprinos subvencije: znači tržište se prilagođava brzo i traži novu ravnotežnu cijenu, a najviše profitiraju oni koji prvi uđu. Uz to i tržišne kamatne stope na stambene kredite su niske, na povijesnom minimumu, s obzirom na to da je cijena novca u eurozoni gotovo na nuli. Cijela ta spirala utječe na cijene stambenih kvadrata čiji rast se opet neutralizira kroz nove poticaje i tako uzlazno. Trgovci nekretninama trljaju ruke.
Osobna potrošnja
Rast cijena nekretnina uvjetovan niskim kamatama fenomen je koji je zahvatio i razvijena europska gospodarstva jer cijene stanova u urbanim središtima lete u nebo, a kamate na kredite još su i znatnije niže nego kod nas. Cijene imovine kompenziraju dakle efekt niske cijene kapitala dok se tržište ne uravnoteži na nekoj novoj razini. Središnjim bankama, čiji su kamatnjaci i dalje minimalni, nakon što su iskoristile ovu polugu za rast prijeti situacija da više neće imati »municije« ako stvarno zatreba. Očekuje se naime »normalizacija« kamatnih stopa ili u prijevodu – njihov rast, a pitanje je kako će na to reagirati tržišta navikla na ekspanzivnu monetarnu politiku.
Na tržištu je ostala gomila neprodanih stanova koji nisu mogli pronaći kupce povukavši tako i cijeli sektor naglo prema dolje. Slabi kolaterali i visoke kamate tipični su, naime, krizni obrazac. Zvuči poznato?
Očekivana potražnja
Analitičar Splitske OTP banke Zdeslav Šantić kaže da je rast cijena nekretnina rezultat prvenstveno pada pasivnih kamatnih stopa uslijed ekspanzivne politike ESB-a i HNB-a.
– Uz izostanak značajnijih mogućnosti za ulaganje na domaće tržište kapitala za male investitore, jačanje potražnje za nekretninama je i očekivano. Također, trenutni porezni sustav podržava ulaganja u nekretnine te potiče rast takozvane rentne ekonomije. Naime, uvedeno je oporezivanje primitaka od kamata na depozite te kapitalnu dobit dok je više puta najavljeno oporezivanje nekretnina odgođeno. Nadalje, i poticaji države za rješavanje stambenog pitanja podižu potražnju i cijenu nekretnina. Naravno, ne smije se zaboraviti niti značaj turizma na rast potražnje za nekretninama. Navedeno se vidi i kroz činjenicu da dominantno nekretnine u većim gradovima te turističkim destinacijama ostvaruju rast cijena. Izostanak reguliranog tržišta dugoročnog najma isto tako potiče rast prodaje nekretnina, ali uz negativne utjecaje na mobilnost radne snage. Dugoročno bi na domaćem tržištu nekretnina negativni demografski trendovi, pogotovo iseljavanje mladih osoba, trebalo imati vidljiviji utjecaj na formiranje cijena. Također, u turizmu se može očekivati sporiji rast no prijašnjih nekoliko godina što bi također moglo imati za posljedicu određene korekcije u potražnji za nekretninama – ističe Šantić.