Oprostili se od velikana

Premijer, predsjednica i ministrica kulture uputili sućut obitelji Nedjeljka Fabrija

Hina

Foto arhiva

Foto arhiva

Čitajući njegovo »Vježbanje života«, antologijski roman hrvatske suvremene književnosti, kroz jedinstvene obiteljske i osobne sudbine, čitatelji mogu prepoznati maestralno predstavljene kaleidoskopske karakteristike Rijeke, temeljene na složenim povijesnim i migracijskim mijenama koje su oblikovale izgled i dušu toga grada, stoji u sućuti predsjednice Republike



ZAGREB Premijer Andrej Plenković uputio je u subotu sućut obitelji književnika i akademika Nedjeljka Fabriija koji je umro u subotu ujutro u Rijeci u 81. godini. Akademik Fabrio bio je vrstan i svestran književnik, prevoditelj, novelist, dramatičar, romanopisac te sveučilišni predavač. Pamtit ćemo ga po vještom povezivanju povijesnih tema i suvremenih iskustava u dramama te po prekrasnim romanima postmodernističke poetike.


Središnji dio njegove književnopovijesne, književnokritičke i prevoditeljske djelatnosti su hrvatsko-talijanski dodiri, a nezaobilazne su i mnoge adaptacije proznih djela za kazalište i televiziju. Uz bojne nagrade među kojima su i »Ksaver Šandor Đalski«, »Miroslav Krleža«, međunarodne »Bethlen Gábor Alapítvány« 1993. u Budimpešti za promicanje suživota u Europi, Herderovu nagrada za književnost 2002. u Beču i »Stella solidarieta Italiana« u Rimu, nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo dobio je 2007. godine.


Svestrani umjetnik


Uz emotivan i pregnantan rukopis ovog svestranog umjetnika stasale su i uživale mnoge generacije koje će ga pamtiti po snažnom pečatu koji je ostavio u hrvatskoj kulturnoj povijesti, stoji u premijerovoj sućuti.




Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uputila je izraze sućuti obitelji akademika Nedjeljka Fabria, ustvrdivši da je taj književnik obilježio veliko razdoblje hrvatske kulture.


Romanopisac i prevoditelj, novelist i urednik Dramskog programa HRT-a, dramski pisac i kroničar, književni povjesničar i dramaturg, no iznad svega društveno angažirani književnik i intelektualac akademik Fabrio obilježio je veliko razdoblje hrvatske kulture, napisala je predsjednica u sućuti, dodajući da je posebno ključna bila njegova uloga predsjednika Društva hrvatskih književnika za vrijeme uspostave hrvatske neovisnosti i demokracije, za vrijeme Domovinskoga rata.


Antologijsko Vježbanje života


Pamtit ćemo njegove novinske kolumne i komentare, djelovanje kroz Maticu hrvatsku i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, a generacije studenata Akademije dramskih umjetnosti kroz njegov pedagoški rad. Doprinos umjetničkom razvoju u našoj zemlji, dao je i kao vrsni poznavatelj glazbe, pogotovo opere, pokazujući tako raskoš svoje svestrane darovitosti, za koju je odlikovan najvišim državnim priznanjem – nagradom Vladimir Nazor za životno djelo.


Čitajući njegovo »Vježbanje života«, antologijski roman hrvatske suvremene književnosti, kroz jedinstvene obiteljske i osobne sudbine, čitatelji mogu prepoznati maestralno predstavljene kaleidoskopske karakteristike Rijeke, temeljene na složenim povijesnim i migracijskim mijenama koje su oblikovale izgled i dušu toga grada, stoji u sućuti.


Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze iskrene sućuti u povodu smrti hrvatskog književnika, akademika Nedjeljka Fabrija kojeg je nazvala istinskim klasikom hrvatske književnosti. Širinom svojih tematskih interesa, raznovrsnošću opusa i estetskom kvalitetom djela akademik Fabrio bio je istinski klasik hrvatske književnosti.


Virtuozni osjećaj za jezik


Svestrano obrazovan i umjetnički nadaren, uspješno se okušao u različitim književnim žanrovima. Njegove drame uklapaju se u tada dominantnu struju političkoga teatra. Njegov se književni rukopis odlikuje dotjeranim stilom, virtuoznim osjećajem za jezik i istančanim umjetničkim senzibilitetom. Tih, samozatajan i nenametljiv, u svojem se književnom opusu smjelo prihvaćao velikih tema, nerijetko problematizirajući i neuralgične točke naše novije povijesti.


Za svoje djelo, prepoznato i cijenjeno i izvan granica domovine, primio je najviše književne nagrade u nas i u svijetu – nagrade Ksaver Šandor Gjalski, Miroslav Krleža i Vladimir Nazor za životno djelo te Herderovu nagradu u Beču. Zbog teške bolesti njegov je književni glas posljednjih godina nažalost utihnuo, no ostat će snažno i trajno zapisan u kanonu hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća, stoji u sućuti ministrice kulture.