Ministrica u Londonu

Pejčinović Burić: Hrvatski je interes da sve zemlje zapadnog Balkana što prije uđu u EU

Hina

Snimio Denis LOVROVIĆ

Snimio Denis LOVROVIĆ

»Za nas je važno da se sve zemlje jugoistočne Europe što prije integriraju u europske i euroatlantske integracije jer će se samo na taj način u toj regiji, s kojom je Hrvatska povezana, stvoriti mir, stabilnost i perspektiva«, kazala je Pejčinović Burić okupljenim hrvatskim novinarima



LONDON Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić kazala je u ponedjeljak u Londonu da je za Hrvatsku važno da sve zemlje jugoistočne Europe što prije uđu u europske integracije kako bi se u tom dijelu kontinenta stvorili uvjeti za mir i stabilnost.


Ministrica Pejčinović Burić to je izjavila nakon prvog dana dvodnevnog summita EU-zapadni Balkan na kojemu se u sklopu Berlinskog procesa razgovara o pitanjima važnima za budućnost regije.


»Za nas je važno da se sve zemlje jugoistočne Europe što prije integriraju u europske i euroatlantske integracije jer će se samo na taj način u toj regiji, s kojom je Hrvatska povezana, stvoriti mir, stabilnost i perspektiva«, kazala je Pejčinović Burić okupljenim hrvatskim novinarima.




Londonski summit održava se u sklopu Berlinskog procesa, inicijative koju je 2014. pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel kako bi ohrabrila šest zemalja zapadnog Balkana – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju – da ustraju u provedbi reformskih i eurointegracijskih procesa.


Pejčinović Burić je rekla da se na sastanku također razgovaralo o pitanjima migracija, koje je važno »ne samo za jugoistočnu Europu i Europsku uniju, već je to globalno pitanje«. »Razgovarali smo o tome kako se može pojačati suradnja između EU-a i tih šest država zapadnog Balkana, ali i kako se može pojačati bilateralna suradnja unutar tih država«, rekla je.


»Znamo da jedna od ovih migrantskih ruta ide preko svih tih država, ide i preko Hrvatske, i preko Slovenije, i preko Austrije, dakle istočno-mediteranska ruta koja je ponovno postala aktivna, ne onako kako je bila prije, ali dovoljno aktivna da se o njoj mora voditi računa«, naglasila je Pejčinović Burić.


Dodala je da za sva pitanja koja su povezana s migracijama treba imati »jedinstveni europski odgovor«. »Znači s jedne strane treba konsolidirati pravni okvir koji postoji unutar EU-a, a treba jačati i odnose prema trećim zemljama a među tim zemljama su svakako i ovih šest država iz jugoistočne Europe«, kazala je hrvatska ministrica.


Pejčinović Burić rekla je da se na summitu razgovaralo i o pitanjima povezanima s nasljeđem iz prošlosti, naglasivši da »treba raditi na pitanjima rješavanja ratnih zločina, suočavanja s istinom o prošlosti, te na pitanju traženja nestalih osoba«.


»To je pitanje za nas najvažnije od pitanja koje se vežu za prošlost«, rekla je dodajući da je »nakon toliko godina došlo vrijeme da se sazna istina o nestalima«.


»Mi trenutno imamo 1932 osobe koje tražimo i mislimo da to pitanje treba u sljedećih nekoliko godina zatvoriti«, rekla je.


Govoreći o stajalištima ostalih sudionika sastanka o tome, Pejčinović Burić je rekla: »Zaključak je da je pitanje nestalih osoba važno za sve, da je to humanitarno pitanje.«


»Za Hrvatsku je važno da postojeći mehanizmi na kojima se radi funkcioniraju, i da unutar Berlinskog procesa inzistiramo na tome da se provedu ti bilateralni sporazumi koji već postoje«, zaključila je Pejčinović Burić.


Sastanak u Londonu trebao je voditi britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson, ali je zbog njegove današnje iznenadne ostavke njegovu ulogu preuzeo državni ministar za Europu i Amerike Alan Duncan.


»Što se tiče današnjeg sastanka, Johnsonova ostavka nije bitno utjecala na ono o čemu smo raspravljali. Vjerujemo da ova kriza koja se u Britaniji događa neće imati ukupno nikakav utjecaj na samo odvijanje summita«, rekla je Pejčinović Burić.


Osim šest zemalja zapadnog Balkana, na londonskom summitu sudjeluje sedam članica EU-a uključenih u Berlinski proces – Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska – zatim Velika Britanija kao domaćin te Bugarska, koja je u svibnju 2018. u Sofiji bila domaćin sastanka na vrhu između EU-a i zemalja zapadnog Balkana.


Riječ je o petom u nizu godišnjem sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan – nakon prvog summita u Berlinu održana su još tri sastanka, u Beču, Parizu i Trstu.


Drugoga dana summita u utorak okupit će se čelnici uključenih zemalja među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković, a sastanak bi kao domaćin trebala otvoriti britanska premijerka Theresa May.