Terminal na Krku

POSLJEDNJI POZIV U tijeku novi pokušaj za spas LNG-a. HEP: “Ovo se na nas ne odnosi”

Bojana Mrvoš Pavić

Foto D. Lovrović

Foto D. Lovrović

HEP za svoje potrebe troši od 500 do 600 milijuna kubika plina godišnje, i još toliko kupuje kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu. Stoga se HEP-ova ponuda za 400 milijuna kubika s LNG terminala može shvatiti kao pritisak, jer je HEP-u plinski biznis nametnuta djelatnost



ZAGREB Nakon što je LNG Hrvatska u ponedjeljak sve registrirane korisnike, dakle i HEP, obavijestio o zakupljenim kapacitetima budućeg terminala, te ih pozvala da do 14. siječnja nadopune ili dostave svoje ponude ukoliko postoji interes koji dosad nisu iskazali, jučer u odgovoru Novom listu ističu kako im je dužnost prije objave konačnih rezultata o zakupu, ako ima slobodnih kapaciteta, otvoriti mogućnost dopune ili dostave dodatnih ponuda.


Ističu kako se, međutim, ne radi o trećem krugu zaprimanja ponuda te ne očekuju nikakve nove, ili dopune već zaprimljenih ponuda. Drugim riječima, pozivaju na dopunu ponuda, ili dostavu ponuda ako ih još nije bilo, što je, kažu, dio dosadašnjeg postupka, ali ih ne očekuju.


Dodatni udarac


S druge strane, HEP odgovara kako su od LNG-a Hrvatska obavijest zaprimili te napominju da njome LNG Hrvatska »poziva sve zainteresirane registrirane korisnike koji nisu dostavili svoju ponudu, a imaju interesa za zakup kapaciteta«. Po HEP-ovom tumačenju, dakle, riječ je o pozivu onima koji ponudu još nisu dostavili. Sudeći prema tom odgovoru, HEP se neće javiti za dodatni zakup terminala, nakon što se 20. prosinca, u zadnji čas, javio zainteresiran za navodno 400 milijuna kubika plina godišnje, što ni s Ininih 100 milijuna kubika nije ni približno dovoljno za donošenje investicijske odluke o nabavci plutajućeg terminala, ukupnog kapaciteta 2,6 milijardi kubika.




Odgovor na pitanje hoće li se HEP odazvati novom pozivu, s koliko dodatnih kapaciteta te kojim će potrebama to opravdati, iz HEP-a nismo dobili, osim odgovora da se poziv LNG-a Hrvatska na njih ne odnosi. HEP, kako piše portal energetika.net.com. za svoje potrebe troši od 500 do 600 milijuna kubika plina godišnje, i još toliko kupuje kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu, za svoje kupce – distributere plina. Stoga se HEP-ova ponuda za 400 milijuna kubika s LNG terminala može shvatiti kao pritisak, jer je HEP-u plinski biznis nametnuta djelatnost, i već sada plin kupuje po višim, tržišnim cijenama, da bi ga prodavao po reguliranim. Skuplji plin s LNG terminala svakako bi bio dodatni udarac za HEP.


Čekanje Mađara


Sve bi trebalo biti jasnije 15. siječnja, ako LNG Hrvatska objavi konačne rezultate zakupa terminala, koji zasad ima samo petinu rezerviranih kapaciteta. INA je svoju ponudu poslala još u travnju, nakon čega je rok za dostavu ponuda produljivan još nekoliko puta. Ovaj je posljednji poziv, nema sumnje, i poziv Mađarima koji su se do 20. prosinca javili s navodnih 300 milijuna kubika, no bila je riječ o neobvezujućoj ponudi.


Jave li se sada s obvezujućom ponudom, i dalje će ukupno popunjeno biti daleko manje od 1,5 milijardi kubika kapaciteta, minimalno potrebnih za donošenje investicijske odluke o nabavci plutajućeg terminala, rezerviranog za kupnju od 160 milijuna eura kod Norvežana.


Tvrtka LNG Hrvatska u startu je računala na ponude Mađara, čije godišnje potrebe za plinom iznose oko 9,5 milijardi kubika godišnje, na Austrijance kojima treba oko 8,5 milijardi kubika, kao i na Slovake, Čehe, Srbe, Slovence, te na BiH. Iako potrebe nabrojenih država za plinom godišnje dosežu gotovo 37 milijardi kubika, nitko se nije javio da popuni barem dio kapaciteta krčkog terminala, opravdavanog činjenicom da nam je svima, pa makar i sa skupljim LNG plinom, potrebna diversifikacija dobavnih pravaca.