Ritam života

POLA ZAPOSLENIH RADI PREKOVREMENO Privatni i poslovni život u RH najteže usklađuju ljudi između 36 i 55 godina

Bojana Mrvoš Pavić

Puno posla, a sve manje radnika razlog su da se radi i prekovremeno / Snimio Vedran KARUZA

Puno posla, a sve manje radnika razlog su da se radi i prekovremeno / Snimio Vedran KARUZA

Radnici se, čini se, ipak uspijevaju organizirati tako da barem tijekom godišnjih odmora ne moraju misliti na posao – tek deset posto njih tvrdi da rade tijekom  slobodnih dana ili tijekom plaćenog godišnjeg odmora, pokazalo je istraživanje



ZAGREB  Nakon prošlogodišnjeg istraživanja u kojem se više od 90 posto ispitanika izjasnilo za uvođenje neradne nedjelje, agencija za mjerenje učinaka komunikacije i istraživanja MediaNet ove je godine provela istraživanje na sličnu temu. Naglasak je ovaj put bio na prekovremenom radu i radu u slobodno vrijeme, ravnoteži privatnog i poslovnog života te percepciji nedjelje kao dana za odmor.


Ovogodišnje istraživanje je provedeno u travnju na uzorku od 614 odraslih, zaposlenih stanovnika u dobi od 18 do 65 godina i pokazalo je da gotovo polovina njih (46 posto) radi, odnosno tvrdi da radi prekovremeno.


Najveći broj ispitanika kao razlog tome navodi velik obim posla i manjak radnika, prirodu posla koji mora biti dovršen i neodgodive rokove u kojima se posao mora obaviti. U jadranskoj je regiji udio zaposlenih koji tvrde da svakodnevno i/ili povremeno rade prekovremeno veći u odnosu na kontinentalnu regiju i Zagreb.


Pomoć obitelji




Radnici se, čini se, ipak uspijevaju organizirati tako da barem tijekom godišnjih odmora ne moraju misliti na posao – tek deset posto njih tvrdi da rade tijekom svojih slobodnih dana ili tijekom plaćenog godišnjeg odmora.


Na pitanje kako usklađuju radne s obiteljskim obavezama, 91 posto ispitanika odgovorilo je da im u tome pomaže obitelj, dok  vrlo mali broj ispitanika, manje od dva posto, koristi pomoć izvan obiteljskog kruga, poput plaćenih domaćica i dadilja.


Nešto više od 60 posto ispitanika uglavnom uspijeva uskladiti radne i obiteljske obaveze sa slobodnima aktivnostima, a oni koji to ne uspijevaju, tvrde da sve slobodno vrijeme koje im ostane nakon posla, posvećuju isključivo obitelji, i nemaju vremena za hobije.


Onih kojima nije potrebna pomoć izvan uže obitelji, i koji uglavnom uspijevaju uskladiti posao i obiteljske obaveze s dodatnim slobodnim aktivnostima, ponovo je nešto više u jadranskoj regiji nego u kontinentalnoj, a prema dobnim skupinama privatni i poslovni život najteže balansiraju ljudi između 36 i 55 godina starosti.


Stvar tradicije


Na pitanje smatraju li da su, nakon javnih rasprava o tome, ljudi u njihovom okruženju postali senzibiliziraniji prema nedjelji kao danu koji bi trebao biti posvećen obitelji i odmoru, 76 posto ispitanika odgovorio je potvrdno.


Neki smatraju da to treba biti baš nedjelja iz tradicijskih razloga, a neki da je naprosto potreban barem jedan dan u tjednu za odmor i druženje s obitelji.


Oni koji se ne slažu s tom tvrdnjom, njih 24 posto od ukupnog broja ispitanih, kao razloge navode komociju zbog koje ljudi obavljaju kupnju nedjeljom jer ne stignu tijekom radnog tjedna, sve veći materijalizam ljudi koji trče za zaradom, želju za zadovoljavanjem poslodavca, trendovima novog vremena, ili pak naglašavaju važnost slobodne volje zbog koje bi ljudima trebalo omogućiti da rade kada žele, ako im je to adekvatno plaćeno.