Po čemu ih pamtimo?

Od nutelle i terana, do nadmetanja u hrvatstvu: Velika analiza mandata hrvatskih eurozastupnika

Tihana Tomičić

Velike plaće i niz beneficija koje eurozastupnici imaju ponovno su mamac za preko 300 kandidata koji se nalaze na 33 liste za euroizbore što se u Hrvatskoj održavaju u nedjelju, 26. svibnja



Novi izbori za Europski parlament održavaju se od 23. do 26. svibnja 2019. godine, a u Hrvatskoj u nedjelju 26. svibnja. Do sada je Hrvatska imala pravo na 11 zastupnika, ali izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva oslobodit će se 73 mjesta, što znači da će se povećati broj mjesta za neke države članice. Tako bi Hrvatska trebala imati 12 zastupnika.


Europski parlament zakonodavno je tijelo Europske unije, a zajedno s Vijećem izvršava zakonodavne i proračunske funkcije. Također, i funkcije političkog nadzora, imenuje Komisiju i bira predsjednika Komisije te može predložiti izglasavanje nepovjerenja Komisiji.


Europski parlament sastoji se od predstavnika građana Unije – njihov broj je sada maksimalan – ima 751 zastupnika, a minimalni prag je šest članova iz svake države članice. Najviše zastupnika u ovom sazivu imala je Njemačka, pa Francuska, potom Italija i Britanija, Španjolska, Poljska itd., sve do Cipra, Estonije, Malte i Luksemburga s minimalnih šest zastupnika.




Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu, a sjednice se održavaju i u Bruxellesu, a velike plaće i niz beneficija koje eurozastupnici imaju mamac su za preko 300 kandidata i 33 liste za ove euroizbore u Hrvatskoj. Hrvatski eurozastupnici ne djeluju kao cjelina niti zastupaju istu nacionalnu politiku, nego djeluju unutar političkih klubova ideoloških opcija kojima pripadaju.


BILJANA BORZAN, SDP – S&D Borkinja za prava potrošača


Biljana Borzan


Biljana Borzan



Po anketama jedna od dvije najpopularnije eurozastupnice, SDP-ova Biljana Borzan bit će upamćena po svojoj borbi za prava potrošača, odnosno jednaku kvalitetu proizvoda u svim državama članicama.


Nutella, to je riječ koja se danas najviše u percepciji građana vezuje uz zastupnicu Borzan, koja je uspjela upravo na zadnjem zasjedanju ovog saziva EP-a prije svega nekoliko dana pridonijeti izglasavanju Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i zabrani različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije, na čemu je počela raditi s kolegicom zastupnicom iz Češke. »Nakon 6 godina rada to je velika pobjeda za građane iz novijih članica EU. Možda nismo svi isti, ali svi moramo biti ravnopravni«, ističe Biljana Borzan.


TONINO PICULA, SDP – S&D Otoci u fokusu


Tonino Picula


Tonino Picula



Kandidat koji je na tadašnjoj listi SDP-ove koalicije osvojio najviše preferencijalnih glasova jest Tonino Picula, koji je zadnje godine svog rada u EP-u najviše posvetio borbi za otoke.


Osnivanjem Tajništva za otoke Europske komisije i osiguravanjem proračuna za njezine projekte energetske tranzicije, Europska je unija priznala posebnost uvjeta otoka i u praktičnom smislu, a sada još predstoji borba da se otoke učini daleko relevantnijim i u raspodjeli sredstava iz Kohezijskog fonda, a samo za izgradnju infrastrukture u vodoopskrbi na otocima, Hrvatska na raspolaganju ima gotovo milijardu eura europskog novca, isticao je cijelo ovo vrijeme Picula, posebno promovirajući razvoj samoodrživih otoka kojima treba osigurati opskrbu strujom, vodom, te vlastitu proizvodnju hrane.


IVAN JAKOVČIĆ, IDS – ALDE Najaktivniji eurozastupnik


Foto Sergej Drechsler


Foto Sergej Drechsler



Počasni predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić proglašen je tijekom ovog mandata čak i najaktivnijim zastupnikom cijelog Europskog parlamenta po broju održanih govora – samo 2015. godine za riječ se javio 269 puta, a u vrhu je bio i po broju postavljenih zastupničkih pitanja. Skupa s kolegom Jozom Radošom upitao je Komisiju čak i – na koji se način štite interesi Europske unije na Mjesecu.


Sigurno najpoznatiji bio je u ovom sazivu po borbi za hrvatske, odnosno istarske autohtone proizvode, u prvom redu teran, a priznanje imena terana za njega je, po vlastitim riječima, bio najveći uspjeh u mandatu. No, nakon izbijanja krize u Uljaniku, odnosno zbog povezanosti s tvrtkom Danka Končara Afarak, gdje je bio članom NO-a, IDS je svog veterana zamolio da kraj mandata odradi ispod radara, pa je njegova aktivnost naglo splasnula, te Jakovčić na ovim izborima više nije kandidat za EP.


JOZO RADOŠ, GLAS – ALDE Liberalni zastupnik za ruralna pitanja


Jozo Radoš


Jozo Radoš



Iako je u EP ušao kao kandidat HNS-a, Jozo Radoš danas je član GLAS-a i kandidat Amsterdamske koalicije za novi mandat, a kao potpredsjednik međugrupe u Europskom parlamentu za ruralna, planinska i udaljena područja (RUMRA) davao je niz prijedloga od kojih su neki i ušli u rezolucije EP-a. Neki od njih se tiču boljeg pristupa jedinica lokalne i regionalne samouprave europskim fondovima, borbe protiv energetskog siromaštva i potrebe za pokrivenosti širokopojasnim internetom ruralnih, planinskih i zabačenih područja, uključujući i otoke.


Zalagao se da se jedinicama lokalne samouprave koje nemaju administrativne kapacitete za pripremu projekata ponude jednostavni tipski projekti kao što je izgradnja vodovoda ili malih sustava za zbrinjavanje otpada kako bi im se olakšao pristup fondovima EU, a ako osvoji još jedan mandat, u fokusu njegovog djelovanja ostat će energetska politika EU, ističe.


RUŽA TOMAŠIĆ, SUVERENISTI – ECR Spasila kvote za ribarstvo


NL arhiva


NL arhiva



Danas kandidatkinja Hrvatskih suverenista, Ruža Tomašić ušla je u EP kao pravašica s tadašnje zajedničke liste HDZ-a i partnera, i također je jedna od aktivnijih i popularnijih hrvatskih eurozastupnica. Kao takva, napravila je velik posao na zaštiti prava hrvatskih ribara.


Krajem prošle godine EP je usvojio njeno izvješće o višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranu, a prema njezinim riječima, to znači da su drastične kvote srušene, te da neće biti devastirajućeg učinka na hrvatsko ribarstvo i prerađivačku industriju. Time je zaustavila štetan prijedlog Komisije koji bi imao razoran učinak na ribarstvo, ali i priobalne zajednice koje žive od toga, a u tom trenutku podržali su je i Dubravka Šuica (HDZ), i Ivan Jakovčić (IDS), što znači da je tim stavom zastupala praktički sve hrvatske zastupnike.


DUBRAVKA ŠUICA, HDZ – EPP Najveća Hrvatica


NL arhiva


NL arhiva



Najviše rangirana na HDZ-ovoj listi od aktualnih HDZ-ovih eurozastupnika, druga po redu, Dubravka Šuica u Europarlamentu je tijekom mandata bila aktivna na cijelom nizu tema – od članstva u Odboru za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, preko mjesta potpredsjednice Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, ali i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova itd.


U svom mandatu zastupa stavove HDZ-a i Vlade, ističući da je politika koja se vodi u Europskoj uniji i hrvatska politika – to znači zalaganje za ulazak u Shengensku zonu, a onda i u eurozonu, potom rad na temama europske sigurnosti i migracija. Tijekom ove kampanje već je upamćena po polemici sa suverenisticom Ružom Tomašić, naime Šuica je izjavila kako »nitko ne može biti veći Hrvat ili Hrvatica od nje danas niti njezinih kolega na listi«.


IVANA MALETIĆ, HDZ – EPP Odbačena nada


Foto Nenad Reberšak


Foto Nenad Reberšak



Ivana Maletić bila je prije pet godina, kad se birao prošli saziv EP-a, jedna od najvećih nada tadašnjeg HDZ-a, čak se spominjala i u kombinacijama za hrvatsku premijerku, no u međuvremenu je zbog svoje povezanosti s Davorom Ivom Stierom došla do situacije da je HDZ više nije kandidirao na svoju listu. Umjesto toga, ponuđeno joj je unosno mjesto hrvatskog člana Revizorskog suda EU-a u Luxembourgu, koje donosi plaću od skoro 20.000 eura mjesečno, što je Europarlament upravo i potvrdio zadnjih dana svog zasjedanja, a time je napustila i svoju dužnost potpredsjednice HDZ-a zbog nespojivosti dužnosti.


Prije toga, Maletić je kao magistrica ekonomije svoj mandat posvetila upravo pitanjima povlačenja sredstava iz Europskih fondova u Hrvatsku i općenito pitanjima javnih financija.


ŽELJANA ZOVKO, HDZ – EPP Zastupnica dijaspore


Željana Zovko


Željana Zovko



Manje istaknuta eurozastupnica HDZ-a, Željana Zovko praktički je zastupnica hrvatske dijaspore u EP-u, a prije toga bila je uz ostalo i bivša veleposlanica BiH u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. U EP je ušla kao zamjena Andreju Plenkoviću tek 2016. godine, kad je ovaj postao premijer, a sve dotad je sa svojim dvojnim državljanstvom radila za diplomaciju BiH. Danas je na listi HDZ-a na visokom četvrtom mjestu. Bavi se vanjskopolitičkim temama, kao i statusom BiH u Europi, a glavni joj je stav da bi Hrvati nestali kao politički faktor u Bosni i Hercegovini da Hrvatska nije članica EU-a, te da hrvatski zastupnici u EP-u značajno osnažuju poziciju bosanskohercegovačkih Hrvata. Tvrdi kako su »hrvatski zastupnici značajno utjecali na politiku Europske unije prema BiH« i da su svojim djelovanjem »uvelike ojačali položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini«.


IVICA TOLIĆ, HDZ – EPP Kratak mandat bez osobitosti


Foto Igor Kralj / PIXSELL


Foto Igor Kralj / PIXSELL



Da i najveći eksperti trebaju u dahu nabrojati sve aktualne hrvatske eurozastupnike, ime Ivice Tolića vjerojatno bi bilo zadnje na tom popisu. U javnosti neprepoznatljiv, u EP je također ušao kao zamjena tek 2016. godine, a zalagao se za osnutak Instituta EU za turizam sa sjedištem u Splitu, no bez uspjeha, budući da je sve ostalo tek na njegovoj vlastitoj inicijativi.


Zapamćen je i kao protivnik Instanbulske konvencije, a nije imao ni tu sreću da se nađe na novoj listi HDZ-a za ove europske izbore, mada je ostao upamćen baš po istupu u EP u kojem je hrvatskog premijera Plenkovića na sva usta nahvalio postavljajući mu jedno od zastupničkih pitanja u Europskom parlamentu.


MARIJANA PETIR, NEZAVISNA – EPP Nezavisna klerikalka


NL arhiva


NL arhiva



Bivša HSS-ovka Marijana Petir ušla je u EP sa zajedničke liste s HDZ-om, no u međuvremenu je isključena iz HSS-a te je nastavila djelovati kao nezavisna, ali u klubu konzervativnog EPP-a. Na ove izbore kandidirala se kroz ušicu igle – nakon što ju je HDZ odbacio kao partnera na listi, svoje potpise je predala u 5 do 12 – kako se čini, najvećim dijelom uz podršku Crkve.


Optužena je da je potpise za kandidaturu sakupljala u samim crkvama. U samom EP-u bavila se temema poljoprivredne i ruralne politike EU-a, a uz ostalo, bavila se i organiziranjem izložbe »Kardinal Stepinac – apostol nade i ljubavi prema Bogu i ljudima«, održanom u prostorijama Europskog parlamenta 2016. godine, u suradnji s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije te Hrvatskim katoličkim sveučilištem.


DAVOR ŠKRLEC, NEZAVISNI – ZELENI Održivi razvoj i energetika


NL arhiva


NL arhiva



U trenutku održavanja posljednjih euroizbora 2014. godine hit stranka bila je ORaH Mirele Holy, no kako je nositeljica Holy odlučila ostati u Hrvatskoj umjesto da ode u Bruxelles, umjesto nje ušao je Davor Škrlec, a tada je izabran kao jedan od dva »zelena« zastupnika s područja novih država članica EU.


Već početkom 2016. Škrlec napušta ORaH zbog razmimoilaženja s vodstvom stranke, koja se u međuvremenu pasivizira i mijenja vodstvo, pa je stoga osuđen biti nezavisni zeleni predstavnik Hrvatske u Europskom parlamentu. I teme kojima se ondje bavio uglavnom se tiču održivog razvoja, ali i energetike, s obzirom na to da je to njegova primarna struka. Koliko je poznato, na ovim izborima ne pojavljuje se više kao kandidat za EP.