Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. studenoga 2019.
Otpornost i dalje visoka

OPASNOST Uzrok rezistenciji bakterija leži u nepravilnoj upotrebi lijekova

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 14. ožujak 2018. u 23:25 2018-03-14T23:25:31+01:00

Bakterije pronađene kod ljudi i životinja i dalje su otporne na antimikrobne lijekove, a ojačani mikroorganizmi mogu biti smrtonosni

ZAGREB Hrvatska agencija za hranu objavila je najnovije izvješće o otpornosti zoonotskih bakterija na lijekove u EU-u koja je, navodi se, i dalje visoka kod ljudi, životinja i u hrani. Izvješće za 2016. godinu izradile su Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) te pokazuje da su bakterije pronađene kod ljudi i životinja i dalje otporne na antimikrobne lijekove, što je jedna od najvećih prijetnji javnom zdravstvu.
Antimikrobna otpornost je otpornost mikroorganizama kao što su bakterije, virusi, gljivice ili paraziti na lijekove koji postaju nedjelotvorni. Takvi, »ojačani« mikroorganizmi mogu postati i smrtonosni, a uzrok njihovoj rezistenciji na lijekove leži u, prije svega, nepravilnoj upotrebi lijekova – kad se oni daju bespotrebno, s pogrešnom dijagnozom, ili čak ako se propisuju premale doze, odnosno terapija prekine prije vremena. Izvješće EFSA-e i ECDC-a bavi se otpornošću bakterija koje se sa životinja prenose na ljude – direktnim kontaktom, ili konzumacijom zaražene hrane.

Značajne razlike

Kako stoji u izvješću, jedna od četiri infekcije kod ljudi uzrokovana je bakterijama iz roda Salmonella, koje pokazuju otpornost na tri ili više antimikrobnih sredstava koja se uobičajeno koriste u humanoj i veterinarskoj medicini.

Prvi put je pritom uočena visoka otpornost Salmonelle Kentucky na antibiotik ciprofloksacin, dok bakterije roda Campylobacter, koje su najčešći uzrok oboljenja uzrokovanih hranom u EU-u, pokazuju veliku otpornost na široko korištene antibiotike, primjerice gotovo 55 posto na ciprofloksacin. Što je otpornost veća, smanjuju se i mogućnosti liječenja kod teških infekcija.
Zabrinjavajuće je što je otpornost na lijekove veća u zemljama istočne Europe u odnosu na sjever. »Razine antimikrobne otpornosti i dalje se značajno razlikuju između zemalja članica EU-a. Da bismo pobijedili u ovoj borbi, moramo udružiti naše napore i provoditi stroge politike o korištenju antibiotika u svim sektorima«, navodi Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravstvo i sigurnost hrane.

Podaci za Hrvatsku nisu u prosjeku loši, no neki su, pojedinačno, uistinu zabrinjavajući. Primjerice, otpornost tovnih pilića (brojlera) na antibiotik ciprofloksacin za liječenje salmonelle Infantis iznosi čak 97,4 posto, no u Mađarskoj, Bugarskoj, Poljskoj ili Slovačkoj apsolutnih sto posto.

Ojačali uzročnici

Mike Catchpole, vodeći znanstvenik ECDC-a, izražava zabrinutost što bakterije iz roda Salmonella i Campylobacter kod ljudi pokazuju visoku razinu antimikrobne otpornosti. »Činjenica da nastavljamo otkrivati bakterije otporne na više lijekova znači da se situacija ne poboljšava. Moramo istražiti podrijetlo i spriječiti širenje vrlo otpornih sojeva, poput ESBL-producirajuće Salmonella Kentucky«, naglasio je Catchpole, a prenosi HAH. Zabrinjava i to što su u EU-u dvije meticilin rezistentne MRSA bakterije, povezane sa svinjama, otporne na linezolid – jedan od najnovijih antimikrobnih sredstava za liječenje infekcija uzrokovanih visoko rezistentnim MRSA.
Antimikrobni lijekovi čovječanstvu i nisu bili dostupni do prije sedamdesetak godina, dokad su ljudi umirali od danas izlječivih infekcija. Bude li, međutim, upotreba antibiotika i drugih antimikrobnih lijekova bez kontrole, čovječanstvu prijeti velika opasnost, posebno što su i uzročnici bolesti »ojačali«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija