Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 1
Sutra: 20° 20° 1
25. kolovoza 2019.
Predsjedničke ovlasti

OPASNI ZAHTJEVI Škorine promjene Ustava Hrvatsku svrstavaju uz bok - Turskoj i Azerbajdžanu

Miroslav Škoro / Foto: V. KARUZA
Miroslav Škoro / Foto: V. KARUZA
Autor:
Objavljeno: 25. lipanj 2019. u 17:26 2019-06-25T17:26:00+02:00

Kako ustavni stručnjaci gledaju na ideje pjevača i predsjedničkog kandidata Miroslava Škore

ZAGREB - Nakon nedjeljne objave predsjedničke kandidature videoporukom, Miroslav Škoro obratio se i jučer sa svoje službene Facebook stranice, zahvalivši na tome da je dobio »na desetke tisuća poruka i poziva«. Škoro je očito dobro iskoristio izvjesnu medijsku prazninu i tempirao poruku u ove blagdanske dane i radikalnim prijedlogom izmjena Ustava RH izazvao veću pažnju nego bi to bilo očekivano u uobičajenijim okolnostima.

U ustavnopravnom smislu, predsjednik RH, prema ovlastima koje je zamislio Miroslav Škoro, imao bi i neke veće ovlasti nego što ih je imao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, a neke jake Tuđmanove ovlasti kao što je bila ta da imenuje i razrješuje dužnosti predsjednika Vlade RH te, na prijedlog predsjednika Vlade da imenuje i razrješuje dužnosti njezine potpredsjednike i članove Vlade, Miroslav Škoro (zasad) ne predlaže.

Državni poglavar

Ali ono što su veće ovlasti od onih koje je imao i Franjo Tuđman, to bi bilo isključivo pravo predsjednika RH da predlaže kandidate za ustavne suce te pravo suspenzivnog, privremenog veta na donesene zakone, jer to nije imao niti Tuđman. No, isto tako, Tuđman nije imao pravo potpuno samostalno, i bez suglasnosti Vlade RH i potpisa predsjednika Vlade raspisati ustavni referendum i nije mogao sam raspisati zakonodavni referendum.

Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, i saborski zastupnik Mosta, nam kaže da u zemljama EU-a nema takvih mogućnosti da predsjednik države donosi zakone putem referenduma. Isto tako, kaže da i u francuskom političkom sustavu, predsjednik Republike ne može samostalno predlagati referendum o promjenama Ustava nego samo na prijedlog Vlade, a on taj prijedlog jedino supotpisuje. »Prema izvješću Venecijanske komisije, samo predsjednici Turske i Azerbajdžana imaju ovlasti predložiti ustavni referendum samostalno«, provjerio je kasnije Podolnjak.

Podsjetimo se, prema političkom sustavu Hrvatske iz 90-ih godina predsjednik RH bio je »državni poglavar«. Osim mogućnosti imenovanja i razrješenja predsjednika Vlade i ministara, predsjednik Tuđman mogao je sazvati sjednicu Vlade RH i staviti na njezin dnevni red pitanja za koja smatra da ih treba razmotriti. Predsjednik je predsjedavao sjednici kojoj je prisustvovao.

Ali, Tuđman je imao i vrlo veliku ovlast mogućnosti raspuštanja Zastupničkog doma. U Ustavu je stajalo: »Predsjednik Republike na prijedlog Vlade i uz supotpis njezina predsjednika, a nakon savjetovanja s predsjednikom Doma, može raspustiti Zastupnički dom, ako taj Dom izglasa nepovjerenje Vladi ili ako za mjesec dana od dana predlaganja ne prihvati državni proračun«. A onda poslije toga, nije mogao ponovno raspustiti Sabor prije isteka godine dana.

Opasni zahtjevi

Miroslav Škoro je u objavi predsjedničke kandidature zatražio pet glavnih ustavnih izmjena predsjedničkih ovlasti. Prvo, raspisivanje referenduma. Predsjednik mora imati pravo raspisivanja referenduma bez suglasnosti premijera. Drugo, zakonodavni referendum. Ako narod na referendumu usvoji zakon koji na taj način predloži predsjednik, taj zakon stupa na snagu. Treće, sazivanje sjednice Vlade. Predsjednik mora imati pravo sazvati sjednicu Vlade i njome predsjedavati. Četvrto, privremeni veto. Predsjednik mora imati pravo na nepotpisivanje zakona do odluke Ustavnog suda. Peto, predlaganje kandidata za suce Ustavnog suda, što znači, predsjedniku se treba omogućiti da on Saboru predlaže suce Ustavnog suda, a ne da oni budu rezultat međustranačkog kompromisa.

Sanja Barić, predstojnica Katedre ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci, smatra da je zahtjev suspenzivnog veta prihvatljiv - taj da predsjednik države može zaustaviti zakon koji je izglasao Sabor i onemogućiti njegovo stupanje na snagu dok se Ustavni sud ne izjasni o njegovoj (ne)ustavnosti. Taj privremeni veto nije sporan niti Podolnjaku.
Djelomično prihvatljivim Sanja Barić smatra i zahtjev da predsjednik RH predlaže suce Ustavnog suda. Po njoj, ovlast predlaganja ustavnih sudaca trebalo bi podijeliti između Sabora, sudbene vlasti i predsjednika Republike, no nikako ga se ne smije u potpunosti prepustiti šefu države.

Robert Podolnjak smatra da predsjednik države ne može imati nikakve veze s predlaganjem ustavnih sudaca, jer oni, na dvotrećinski zahtjev saborskih zastupnika, mogu odlučivati o odgovornosti predsjednika RH. Vidjeli smo da je i profesor ustavnog prava Branko Smerdel odmah u nedjelju ukazao da predsjednik Republike pred Ustavnim sudom odgovara za kršenje Ustava, a Škoro bi sebi uzeo ovlast da odgovara onima koje bi on birao.

Svi Škorini zahtjevi vezani uz referendum, za Sanju Barić su neprihvatljivi i drži ih opasnima, prije svega zbog toga što je područje referenduma loše regulirano i nedefinirano.

Ono što je poznato kao najveći problem što se tiče referenduma i što Smerdel stalno ističe je to da »dok se odlučuje većinom glasova onih koji pristupe, to nije istinski referendum«.

Smerdel je tako jučer na Facebooku napisao da su »Ustav i demokracija jedina zaštita običnim ljudima od samovolje vlasti u službi bogatih i moćnih!«

Mato Palić mogući kreator programa

Ustavnopravni stručnjak Mato Palić, docent na Pravnom fakultetu u Osijeku, u kuloarima se spominje kao glavni kreator ovog dijela Škorinog programa o ustavnim promjenama. Je li ili nije, ne znamo, naravno. No, Mato Palić zasad odbija za medije komentirati političku kampanju bilo kojeg kandidata, pa tako i Škorinu. Palić je dan prije Škorine objave na Facebooku postavio slično pitanje koje je postavio i Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa koncila: »Treba li ojačati ustavni položaj predsjednika RH?«.

A u preksinoćnjem statusu Palić je pojasnio: »Kako se mijenja Ustav Republike Hrvatske? Dva su načina - prvi je dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru (ima ih 151 - znači najmanje 101), drugi je ustavotvorni referendum (odluku donosi većina birača koji pristupe glasanju). Sve dosadašnje promjene su provedene u Hrvatskom saboru, a samo jedna (ustavna definicija braka) na referendumu. Za promjenu u Hrvatskom saboru je potreban konsenzus HDZ/SDP, a za referendumsku odluku to nije potrebno. That is it!«

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka