ZAGREB Europska komisija i službeno je predložila uspostavu europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), što će i od stanovnika država kojima ne treba viza za Šengensku zonu zahtjevati prijavu prije puta.

Operativno gledajući, to će značiti da će se osoba, primjerice, iz Američkih Sjedinjenih Država ili Kanade morati prijaviti putem interneta na jednostavnom obrascu, a potom će se, ukoliko za njom/njim nije raspisana nikakva potraga, tjeralica ili slično, automatski davati i odobrenje. Plan je, kako se u priopćenju Komisije navodi, da se automatskim softverom po prijavi osobe pretraže baze, prije svega Interpola i Europola, kako bi se utvrdilo je li tražitelj na nekim listama zabrana ili na tjeralicama.

Ukoliko nema takvih podataka, softver automatski šalje dozvolu za putovanje, što bi u takvim slučajevima bio postupak koji traje kraće od deset minuta. Tek ukoliko softver zamijeti neke nepravilnosti, u postupak se uključuje i stvarna osoba. Naime, ETIAS bi trebao imati i središnji ured, gdje bi službenici u ovakvim situacijama obavili dodatnu provjeru.

Konačna odluka

Ukoliko bi se pokazalo da su pronađeni podaci nebitni za slobodu putovanja, primjerice ako uključuju prometne prekšaje ili nešto slično, dozvola bi se svejedno dala. Ukoliko i softver i ljudski element kažu da su »grijesi« preveliki, slučaj pojedinca se spušta na nacionalni ured ETIASA države u koju osoba želi putovati, te oni donose završnu odluku. Projekcije govore kako bi do dva posto prijava završilo na ovom posljednjem stupnju, gdje se donosi finalnu odluku. Putem računalnih mreža bi svi granični prijelazi imali uvid u ovakvu odluku te takva osoba ne bi mogla ući na područje Europske unije.

Temeljni razlog za ovakvu odluku Europske komisije, koja bi se mogla provesti do kraja 2017. godine, jest sigurnost. Pri tome, kako se navodi u popratnoj dokumentaciji prijedloga, ne misli se samo na terorističku opasnost, već i na probleme imigracije. Početni trošak osnivanja ovakvog tijela bi prema procjenama bio oko 120 milijuna eura, a godišnji trošak rada oko 85 milijuna eura.

Manje zaustavljenih

»Dnevni pogon« pri tome ne bi bio na teret zajedničkom proračunu, jer je predviđeno da svaka dozvola košta pet eura, što u konačnici na godišnjoj razini znači veći priljev sredstava od spomenutih troškova. Dozvole bi se izdavale na pet godina.

Intencija ovakvog zahvata, uz sigurnost, je i smanjenje broja osoba zaustavljenih na granicama Europske unije. Naime, prema podacima Komisije, u 2014. godini čak je 286 tisuća osoba na samim graničnim prijelazima zaustavljeno u svojoj nakani ulaska u EU.

Ovakvim postupkom bi se takvim osobama bar uštedio put, a smanjio bi se i pritisak na graničnim prijelazima. Za napomenuti je da ovakav postupak izdavanja dozvola nije neka novina u svijetu, primjerice i SAD ima sličnu praksu dozvola, naziva ESTA, za građane država bez viznog režima. Pri tome, Amerikanci su i malo skuplji, njihova dozvola u konačnici košta 14 dolara. Hrvatski državljani za sada s time nemaju problema, jer nam je još uvijek potrebna viza za odlazak u Sjedinjene Države.