Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
9. prosinca 2019.
Tribina 'Kakvu željeznicu želimo'

Nikolina Brnjac: Podjela Hrvatskih željeznica na pet poduzeća bila je pogreška

Snimio Marko GRACIN
Snimio Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 9. svibanj 2018. u 17:06 2018-05-09T17:06:10+02:00

– Kada idete u takvo nešto, morate znati kakve su posljedice za sustav i takva odluka mora biti utemeljena na stručnoj podlozi, javnoj raspravi kako ne biste napravili ovakvu kardinalnu grešku. Horizontalno upravljanje donijelo je veliku štetu društvu – veli Brnjac navodeći kako je proces samostalnog funkcioniranja željezničkih tvrtki otišao toliko daleko da je teško napraviti novi okvir za njihovo funkcioniranje

ZAGREB Podjela Hrvatskih željeznica na pet poduzeća 2005. godine bio je pogrešan korak, a »točka na i« stigla je prije šet godina gašenjem Holdinga Hrvatskih željeznica. Poduzeća koja od tada samostalno djeluju razmišljaju svako za sebe, bez zajedničkog cilja. Poručila je to Nikolina Brnjac, državna tajnica u ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, sudjelujući u srijedu na tribini »Kakvu željeznicu želimo« u organizaciji Saveza za željenicu.– Kada idete u takvo nešto, morate znati kakve su posljedice za sustav i takva odluka mora biti utemeljena na stručnoj podlozi, javnoj raspravi kako ne biste napravili ovakvu kardinalnu grešku. Horizontalno upravljanje donijelo je veliku štetu društvu – veli Brnjac navodeći kako je proces samostalnog funkcioniranja željezničkih tvrtki otišao toliko daleko da je teško napraviti novi okvir za njihovo funkcioniranje. Taj posao trebalo je odraditi prije šest godina. No, novi zakon o željeznici koji je u pripremi trebao bi dati mogućnost i za institucionalne promjene u željezničkom sustavu. Sama Brnjac ističe kako nije za horizontalni sustav upravljanja, ali »ne bi imala hrabrosti reći – idemo u vertikalnu organizaciju društva«, bez jasne analize što će to konkretno donijeti. No, nakon godina samostalnog funkcioniranja željezničkih poduzeća, očito se razmišlja o mogućnosti da se ona ponovo nađu pod istok kapom. Nekadašnji državni tajnik Dražen Breglec, osjetio se prozvanim te je aktualnoj državnoj tajnici odgovorio kako je 2005. godine zbog EU direktive (s čim se Brnjac ne slaže) HŽ trebao biti razdvojen na više društava unutar Holdinga, jer da to nismo učinili, kako veli, danas bismo bili u društvu Kosova,Aalbanije... No, složio se da je gašenje Holdinga bila greška te da je sustavu tom trenutku trebalo unaprijediti umjesto ugasiti.  Navodi Breglec i da je HŽ »sustav s figom u džepu«.Sve strategije prometnog razvitka, kada je riječ o željeznici u protekla praktično dva desetljeća, nisu realizirane. Državna tajnica tako navodi kako je u ceste uloženo 85 posto planiranog, željeznicu svega pet posto, a u intermodalni prijevoz na kojem bi se budućnost trebala temeljiti – nula posto.Strategijama su tako planirana sredstva koja nije moguće iskoristi u praksi, a što je najgore i kada su sredstva bila osiguranja nisu iskorištena. Iz još aktualnog Nacionalnog plana ulaganja u željezničku infrastrukturu tako je od šest milijardi kuna planiranih investicija realizirano svega 800 milijuna kuna, odnosno 13 posto sredstava.Stoga se državna tajnica pita jesu li uprave željezničkih poduzeća svjesne tog problema te navodi, izbjegavajući pritom jasno reći na koga se to odnosi, da s nekim upravama željezničkih društava resorno ministarstvo ima lošu suradnju.Vlada je, reći će Brnjac, spremna za nove korake te ima hrabrost i volju za reorganizaciju. Usvojena je strategija prometnog razvoja, radi se Pismo sektorske politike, na reviziji je Nacionalni plan ulaganja u željezničku infrastrukturu, u pripremi je novi zakon o željeznici u koji će biti uključen četvrti željeznički paket EU-a.Pritom Brnjac ističe da Zakon mora dati temelj za reorganizaciju željeznice, ali se samo strateški vođenom provedbom mora moći spriječiti da se greške iz prošlosti ne ponove.Varaždinski župan Radimir Čačić, koji je za svog nekadašnjeg ministarskog mandata pokrenuto izgradnju autocesti, zna što treba napraviti u željeznici. Jasno poručuje, mora se znati što se hoće, politička poruka mora biti jasna, na razini ministarstva mora biti netko tko zna što radi i tko će preuzeti odgovornost te, kako će reći Čačić, mora postojati ekipa koja će posao provesti. – U ovom trenutku nemate ništa od toga i ništa se neće napraviti – veli Čačić dodajući pritom kako ministarstvo ima stručne ljude, ali odluka mora biti politička. Problem je, navodi i operativa, jer nemamo ništa do »nesposobnog predsjednika uprave koji ne zna tko mu glavu nosi«. Restrukturiranje željezničkog sektora traje, podsjetio je Zoran Maršić, predsjendik Saveza za željeznicu kao i Sindikata željezničara Hrvatske od 1995. godine. Kako se pristupa željenici pokazuje i podatak da je u zadnjih 28 godina željeznicu vodilo 25 uprava. Istodobno je sa željeznice otišlo 29 525 radnika. Dok je na razini EU-a udio željeznice u putničkom prijevozu 8 posto u Hrvatskoj je svega tri, dok je na razini EU udio željeznice u teretnom prijevozu preko 28 psoto,  u Hrvatskoj je oko 17 posto. Pritom, strateški cilj EU je da se do 2050. godine barem 50 posto roba i ljudi vozi upravo željeznicom.   Slovenija se susreće sa sličnim problemima kao i Hrvatska u željezničkom sektoru. No, probleme su možda nešto ranije počeli rješavati jer su prije ušli u EU iako su zbog željeznica završili na sudu EU-a. No, kako veli Vlasta Kampoš Jerenec, državna tajnica i voditeljica sektora željeznice i žičara u Ministarstvu infrastrukture Republike Slovenije, Slovenska željeznica je danas kompanija u obliku holdinga čijim je poslovanjem Vlada zadovoljna. »No, isto tako čekamo poboljšanje nekih usluga«, dodaje Kampoš Jerenec navodeći i kako restrukturiranje slovenskih željeznica još nije završeno.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.