Ljetna žega škodi zdravlju

Najviše poziva Hitnoj ljeti stiže s plaža. Donosimo savjete za izbjegavanje toplotnog udara

Ljerka Bratonja Martinović

Na plaži se treba držati hlada i izbjegavati zagrijan ići naglo u more / Snimio Sergej DRECHSLER

Na plaži se treba držati hlada i izbjegavati zagrijan ići naglo u more / Snimio Sergej DRECHSLER

Najviše je intervencija kod kroničnih bolesnika, srčanih i neuroloških, uglavnom osoba starije životne dobi, ali nerijetko imamo pozive i zbog intervencija kod mlađih osoba, zbog kratkih poremećaja svijesti. Kao i prethodnih, i ovog je ljeta dosta poziva i zbog povreda na plaži, ali i utapanja, kaže dr. Biserka Grbčić Mikuličić, voditeljica medicinske djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a



RIJEKA/ZAGREB   Visoke temperature zraka i velike vrućine kojima je započeo kolovoz povećale su broj intervencija Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije u Rijeci za čak 30 posto u odnosu na srpanj, a većina intervencija, uobičajeno za ljetno doba godine, odnosila se na pogoršanje kroničnih bolesti, povrede na plaži, utapanja, kao i moždane i srčane udare – ističe zamjenica ravnatelja i voditeljica medicinske djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a Biserka Grbčić Mikuličić, dr. med., specijalist hitne medicine.


Dodaje kako se broj poziva i intervencija Hitnoj ovog ljeta kreće na razini prošlogodišnjeg.


– Broj dnevnih intervencija na području Primorsko-goranske županije kreće se u ovom ljetnom razdoblju između 120 i 130, a poziva je i dvostruko više, oko 300 po danu. Međutim, dosta poziva riješi se putem telefona, bez intervencije na terenu, jer ljudi često zovu samo radi savjeta – kaže dr. Grbčić Mikuličić.


Ne drže se uputa




– Najviše je intervencija kod kroničnih bolesnika, srčanih i neuroloških, uglavnom osoba starije životne dobi, ali nerijetko imamo pozive i zbog interevencija kod mlađih osoba, zbog kratkih poremećaja svijesti. Kao i prethodnih, i ovog je ljeta dosta poziva i zbog povreda na plaži, manjih saobraćajnih nesreća, ali i utapanja – kaže dr. Grbčić Mikuličić.


Upozorava kako se ljudi, unatoč svakodnevnim upozorenjima medija i liječnika ne pridržavaju uputa o ponašanju tijekom velikih vrućina.


– Primijetili smo kako je velik broj poziva zabilježen tijekom dana, u vremenu od 12 do 14 sati, uglavnom se radi o intervencijama na plažama, odnosno u vanjskom prostoru, što znači da se ljudi slabo drže liječničkih uputa da u vrijeme najvećih vrućina ne borave vani – ističe dr. Grbčić Mikuličić. Zbog nepovoljnog utjecaja vrućina na ljudski organizam, dr. Grbčić Mikuličić još jednom savjetuje građanima, posebice kroničnim bolesnicima, da slušaju savjete liječnika, prate obavijesti u medijima, ne izlažu se suncu od 10 do 17 sati, na plaži se drže hlada te da ne idu zagrijani naglo u more.


Hitna pomoć u Rijeci ima u kolovozu 30 posto više intervencija nego u srpnju / Snimio Vedran KARUZA


Hitna pomoć u Rijeci ima u kolovozu 30 posto više intervencija nego u srpnju / Snimio Vedran KARUZA



– U vremenu od 10 do 17 sati najbolje je boraviti u rashlađenim prostorijama, konzumirati više manjih laganih obroka dnevno, piti dosta tekućine, najbolje vode, čak i malo zasoljene da bi se nadoknadili elektroliti koji se gube znojenjem. Kronični bolesnici trebaju redovito uzimati svoju terapiju, a lijekove držati na temperaturi do 25 stupnjeva, a ako je ona viša, potrebno je lijekove staviti u hladnjak – kaže dr. Grbčić Mikuličić.


Timovi na cesti


Posla imaju i timovi hitne medicinske pomoći koji od sredine lipnja dežuraju na hrvatskim autocestama i drugim prometnicama. U zadnja dva mjeseca imali su više od 1.500 intervencija. Prometne nesreće izazvane brzinom, nepažnjom ili premorenošću vozača na prepunim prometnicama, glavni su razlog izlaska hitne pomoći na teren – kažu u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM). Dispečeri hitne pomoći učestalo su primali pozive i zbog srčanog udara, glavobolje, vrtoglavice, ubrzanog pulsa ili visoke tjelesne temperature.


U razdoblju od 15. lipnja do 5. kolovoza, kažu podaci HZHM-a, dodatni timovi koji na cestama dežuraju u vrijeme turističke sezone, imali su ukupno 1.513 intervencija, a zbrinuli su 1.585 pacijenata. U istom razdoblju, hitnim zračnim medicinskim prijevozom zbrinuto je 270 pacijenata u ukupno 242 intervencije. Te brojke približno su jednake broju intervencija i zbrinutih pacijenata u istom razdoblju prošle godine. Uglavnom su se zbrinjavale ozljede glave, kralježnice i ekstremiteta, ali i unutarnja krvarenja zadobivena u prometnim nesrećama.



Ukupno 20 dodatnih timova HZHM-a, koliko ih je Zavod osigurao za ovu sezonu, interveniralo je u prosjeku 75 puta, no podaci kažu da su neki punktovi daleko opterećeniji od prosjeka. Tako je uvjerljivo najveći broj intervencija, čak 282, imao tim smješten u Crikvenici koji je obavio gotovo 20 posto svih izlazaka na teren. Slijede ga tim hitne pomoći u  Novalji sa 189 intervencija i tim u Makarskoj sa 146 intervencija, dok je dodatni tim u Skradinu na teren izašao samo devet puta. Na pitanje hoće li se u skladu s tim korigirati pokrivenost timovima za sljedeću sezonu, u Zavodu zasad nemaju odgovora. – HZHM prati vrijeme dolaska timova na mjesta intervencije i analizira njihovu dostupnost na pojedinim dionicama autocesta i državnih cesta, a sukladno tome timovi se postavljaju na najdostupnije i najučinkovitije lokacije – vele u Zavodu. Prosječno vrijeme izlaska na mjesto nesreće iznosilo je 18 minuta, a prosječno vrijeme od poziva do završetka intervencije sat i jednu minutu. Velike gužve i neprilagođena brzina ipak su od 15. lipnja do danas na hrvatskim cestama odnijele 24 života.


– Medicinske prijavno-dojavne jedinice 194 često zaprimaju pozive vezane uz srčani udar, glavobolju i vrtoglavicu, nelagodu, uznemirenost i smetenost, ubrzani puls, povišenu tjelesnu temperaturu koja prelazi iznad 40 stupnjeva, poremećaj ili potpuni gubitak svijesti, i drugo. Ovim putem apeliramo na vozače da na put ne kreću u najtoplijem dijelu dana i da uzimaju dovoljno tekućine – poručuju iz HZHM-a.


Veliko opterećenje


S obzirom da se i ovog vikenda očekuju velike gužve na autocestama prema moru, u Lučkom će Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u suradnji s Hrvatskim autocestama (HAC) i Autocestom Rijeka – Zagreb (ARZ) dijeliti vodu i višejezični letak sa savjetima za sigurnu vožnju.


– S obzirom na to da više od 80 posto stranih turista u Hrvatsku dolazi cestovnim putem, opterećenje na cestovnu infrastrukturu tijekom udarnih vikenda u srcu sezone je visoko. U suradnji s našim partnerima, putovanje nastojimo učiniti što sigurnijim što je posebno važno ovih dana kada uz velike gužve na vozače nepovoljno utječu i visoke temperature – istaknuo je predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan.


Zbog kolona koje se očekuju, iz HAC-a pozivaju vozače na poštovanje uputa i prometnih propisa. Do kolona često dolazi prilikom naglih kočenja, prebrze ili prespore vožnje, pa je preporuka održavati kontinuiranu brzinu i razmak između vozila. IZ HAC-a ističu opasnost neodgovorne vožnje zaustavnim trakom što, osim što je protuzakonito, onemogućuje dolazak hitne službe na mjesto nesreće i zbrinjavanje ozlijeđenih unutar zlatnog sata.


visoke temperature, vrućina, hitna pomoć