Najmlađi se moraju najzdravije hraniti / Snimio Silvano JEŽINA
Cilj je povećati udio potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani učenika za pet posto
ZAGREB Mliječni obroci i svježe voće i povrće bit će u idućih pet godina sve dostupniji hrvatskim školarcima. Cilj je Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme Hrvatske od školske godine 2017./2018. do 2022./2023., koja se upravo nalazi na e-savjetovanju, povećati udio potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani učenika za pet posto.
Nezdrava prehrana prepuna krafni, lisnatog tijesta i slatkih napitaka omiljena je među djecom i adolescentima, a posljedica toga sve je više djece koja se bore s prekomjernom težinom i pretilošću.
Shema školskog voća kojom se osiguravaju besplatni obroci voća i povrća za školsku djecu uvedena je u školskoj godini 2013./2014., a u nju je bilo uključeno 85 posto od ukupno 162.773 učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.
Godinu kasnije zdrave obroke u školi je primalo 88 posto osnovaca, a u školskoj godini 2015./2016. čak 91 posto djece osnovnoškolske dobi.
U program mliječnih obroka u školi uključilo se zasad nešto manje djece u osnovnim školama. Statistike kažu da oko 75 posto učenika konzumira mlijeko ili jogurt najmanje jednom tjedno kod kuće, a u školi njih oko 57 posto.
To još uvijek ne zadovoljava stručne preporuke, pa se radi na tome da se konzumacija mliječnih proizvoda, važnih za pravilan rast djece, u školama poveća. S voćem i povrćem stanje je jednako loše – 66 posto djece ne jede voće svaki dan, a njih 76 posto nema povrće na svakodnevnom meniju.
Isporuka voća i povrća u okviru Školske sheme odvijat će se najmanje jednom tjedno u nastavne dane u skladu sa školskim kalendarom tijekom cijele školske godine, dok će se mlijeko i mliječni proizvodi isporučivati jednom tjedno kroz najmanje 12 tjedana.
Preporučena dnevna količina po učeniku iznosi kao i dosad, od 100 do 150 grama voća ili povrća i od 0,15 do 0,25 litre mlijeka, jogurta ili drugog mliječnog proizvoda.
Prednost će i dalje imati svježe namirnice lokalnih proizvođača, a novost je da će se u obzir uzimati i okolišni aspekt, odnosno nabavljati proizvodi koji su manje izloženi pesticidima i ispušnim plinovima kraj većih prometnica.
