ZAGREB Prva anketa provedena u cijelosti nakon što je unutar HDZ-a došlo do podjele oko ratifikacije Istanbulske konvencije pokazala je očekivani pad potpore za još uvijek najjaču hrvatsku stranku.

Po CRO-Demoskopu HDZ je u travnju u odnosu na ožujak pao za 2,1 postotni bod (sa 28,9 na 26,8 posto). Zanimljiviji podatak međutim prvo je mjerenje popularnosti potencijalnih koalicija, pogotovo vladajuće kombinacije HDZ-a i HNS-a.

Savezu Plenkovićeve i Vrdoljakove stranke svoj glas tako bi, prema ovoj anketi, dalo 24,6 posto građana. Da, dobro piše, 2,2 posto manje nego što bi dobio sam HDZ. Nezgodna je to situacija za budućnost Vrdoljakove stranke jer, bez obzira na sva samoohrabrivanja, bez obzira i na činjenicu da je sadašnjih 1,9 posto za HNS mnogo više od onog što su dobivali prošlo ljeto, narodnjaci samostalnim izlaskom na izbore mogu samo »poginuti«. Mogućnost da ih HDZ uzme u koaliciju na idućim izborima, smatrala se stoga u javnosti nekako i očekivanim iskazom zahvalnosti za onaj nevjerojatno oštar zaokret iz lipnja 2017. godine, kad su iz žestoke oporbe uskočili u vlast nakon otpadanja Mosta.

No, ukoliko će potencijalna koalicija nastaviti ovako loše djelovati na ukupne brojke, teško je očekivati da će se to doista i dogoditi.

Za Ivana Rimca, politologa i profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu, pad potpore HDZ-u nije iznenađenje, prvenstveno zbog zbivanja oko Istanbulske konvencije.

Međutim, dobar dio te stranke nije u potpunosti prihvatio ni koaliciju s HNS-om, što se također može vidjeti i iz ove ankete«, upozorava Rimac. On smatra kako će odluka o eventualnom zajedničkom nastupu HDZ-a i HNS-a ovisiti i o daljnjim zbivanjima u obnašanju vlasti. Trenutno je aktualan prijepor oko kurikularne reforme, gdje veliku ulogu igra i HNS i pitanje je kako će se ta priča rasplesti, odnosno koliko će traga ostaviti u odnosima dviju vladajućih stranaka. »HDZ je po svemu sudeći u nekoj vrsti dogovora s Crkvom oko kurikularne reforme«, procjenjuje Rimac, objašnjavajući to popuštanjem zbog Istanbulske konvencije, stoga se stvari oko obrazovanja neće moći baš rasplesti isključivo po želji HNS-a.

Osim rezultata koalicije HDZ-a i HNS-a, iz ove ankete se može iščitati i kako bi politički faktor mogle postati postojeća Amsterdamska (Glas, IDS i Pametno) i zasad nepostojeća koalicija desnih stranaka, koju bi činili Nezavisni za Hrvatsku, HSP AS i Hrvatska konzervativna stranka. Prva dobiva šest, a druga 6,1 posto glasova. »Neke koalicije iz ankete su nepostojeće, ali one se, s obzirom na rezultate, mogu pretvoriti u stvarnost«, upozorava Rimac. On smatra da se kod ovakvih anketa, gdje se mjeri snaga zamišljenih koalicija, ipak prije svega radi o svojevrsnom spinu, makar bio temeljen na mjerljivim rezultatima. No, ti rezultati ipak mogu utjecati na buduće političke procese.

»Što se tiče lijeve koalicije, ona raste na slabostima SDP-a«, konstatira Rimac te dodaje kako se kod nas birači brzo oduševe novim opcijama, ali se isto tako brzo i razočaraju, kad vide da su te nove opcije nemoćne promijeniti stvarno stanje stvari jer etablirane velike stranke predstavljaju čvrstu zapreku nekim većim promjenama.