Važne novosti

Lakše torbe i jeftinije knjige: Doznajte što bi za roditelje trebao značiti budući Zakon o udžbenicima

Ljerka Bratonja Martinović

Arhiva NL

Arhiva NL

Cijena udžbenika bit će limitirana,  a komplet obveznih  udžbenika   za niže razrede osnovne škole po novom zakonu neće smjeti biti teži od tri kilograma, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije



Ministarstvo znanosti i obrazovanja pustilo je u javnu raspravu novi Zakon o udžbenicima uoči početka školske godine, zadnje u kojoj se udžbenici odobravaju i tiskaju na uhodani način. Najveće su novosti novog zakona limitiranje gornje granice cijene i težine udžbenika, veća autonomija učitelja u izboru nastavnih materijala te uvođenje digitalnih obrazovnih materijala.


Najveća dopuštena cijena udžbenika u nižim razredima osnovne škole iznosit će, prema tom prijedlogu, 10 posto medijalne neto plaće u Hrvatskoj, koja je za svibanj iznosila 5.252 kune, što znači da u ovom času ne smiju biti skuplji od 525 kuna po kompletu. U petom i šestom razredu osnovne škole maksimalna cijena iznosi 12,5 posto ili 630 kuna, a za sedmi i osmi razred 15 posto medijalne neto plaće ili najviše 788 kuna. Tiskani udžbenici i dalje će se moći nasljeđivati, a digitalne će sufinancirati država.


Rasterećenje budžeta


Komplet obveznih udžbenika za niže razrede osnovne škole po novom zakonu neće smjeti biti teži od maksimalnih tri kilograma, što je u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da djeca u toj dobi ne bi smjela nositi teret veći od 10 do 15 posto prosječne tjelesne mase. Danas je komplet školskih knjiga teži za puni kilogram. Za peti i šesti razred udžbenici neće smjeti prelaziti ukupnu težinu od pet kilograma, a u sedmom i osmom razredu maksimalnih šest kilograma. Danas su i po tri kilograma teži. I cijena i masa udžbenika ovisit će o broju sati predmeta u ukupnoj tjednoj satnici pa će tako udžbenici za predmete s većom satnicom, poput hrvatskog jezika ili matematike, biti deblji, teži i skuplji od onih za predmete s manjom satnicom.




– Ovime se hrvatski obrazovni sustav približava obrazovnim sustavima razvijenih europskih država. Potiče se digitalizacija, autonomija učitelja i prilagodba materijala potrebama učenika i ishodima učenja. Uz to, rasterećuje se kućni budžet i težina učeničke torbe – obrazlažu u resornom ministarstvu.


Po uzoru na Njemačku, Austriju ili Sloveniju, u Katalog udžbenika po novom zakonu uvrštavat će se samo udžbenici, a ne i radne bilježnice. Dopunska i pomoćna nastavna sredstva ulazit će u kategoriju drugih obrazovnih materijala i objavljivati se u virtualnom repozitoriju iz kojeg će nastavnici moći izabrati što im se najviše sviđa. Svi će materijali iz tog repozitorija prolaziti provjeru Agencije za odgoj i obrazovanje kako bi se utvrdilo jesu li u skladu sa znanstvenim načelima i etičkim normama, jesu li pedagoški, psihološki i didaktično-metodički primjereni za korištenje u nastavi, te jesu li usklađeni s ishodima kurikuluma.


Dodatni materijali


Time se otvara mogućnost korištenja besplatnih drugih obrazovnih materijala koji se neće formalno odobravati, već će o njihovom korištenju odlučivati škola ili učitelji. Ovi bi materijali mogli bitno poskupiti trošak roditelja na početku školske godine, jer u novom zakonu stoji da obrazovni materijali koje autonomno biraju nastavnici ili škola, ovisno o razredu ne smiju biti skuplji od 20 do 40 posto ukupne cijene kompleta. Drugim riječima, u višim razredima dodatni bi materijali roditelje mogli stajati dodatnih 315 kuna, što bi ukupnu cijenu školskih knjiga s maksimalnih 788 kuna podiglo na 1.103 kune.


U Ministarstvu znanosti i obrazovanja najavljuju da će država sufinancirati digitalne obrazovne materijale i udžbeničke komplete za određene socijalne kategorije učenika, dok će ostali i dalje ovisiti o izdašnosti budžeta lokalnih vlasti i njihovoj spremnosti da ulože u obrazovanje djece na svom području.