Izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi

”LEX ŠERIF” Obersnelu se sviđa novi zakon o lokalnim čelnicima, Bauk oprezan

Tihomir Ponoš

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Ovo su bolja rješenja jer će zahtijevati više konstruktivnog dijaloga, a ne samo političko prepucavanje. Bit će bolje za građane, a novi izbori često nisu rješavali problem, kazao je Vojko Obersnel. Arsen Bauk smatra da je smjer načelno prihvatljiv, »ali treba vidjeti je li pronađena prava mjera«



ZAGREB Od brojnih bučno najavljivanih velikih i važnih izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ostala je tek ona zbog koje su izmjene Zakona i inicirane – onemogućavanje predstavničkog tijela da ruši izravno izabranog čelnika (načelnik, gradonačelnik, župan) neusvajanjem proračuna. Prema sadašnjem Zakonu u slučaju neusvajanja proračuna, koji predlaže čelnik, na izvanredne izbore išli bi i čelnik i vijeće. Ubuduće bi, u slučaju neusvajanja proračuna za sljedeću godinu, ali i neusvajanja odluke o privremenim financiranju i neusvajanja poračuna po isteku roka privremenog financiranja, na izbore išlo samo predstavničko tijelo. Izmjenama Zakona predlaže se da upravo to budu uvjeti za raspuštanje predstavničkog tijela.


Gubitak disbalansa


Nakon izbora i konstituiranja novo predstavničko tijelo (općinsko ili gradsko vijeće, županijska skupština) imalo bi 90 dana za usvajanje proračuna, a ako ga ne usvoji ni u tom roku, Vlada će istovremeno raspustiti predstavničko tijelo i razriješiti čelnika i njegove zamjenike. Posljedica toga bili bi izbori i za predstavničko tijelo i za čelnika.


Cilj je Vlade ovim prijedlogom postići stabilnost na lokalnoj razini, odnosno što je moguće više smanjiti mogućnost raspisivanja izvanrednih izbora, iako broj izvanrednih izbora s obzirom na broj lokalnih i regionalnih jedinica i nije bio velik. Prema ovom prijedlogu moguće je da neka općina, grad ili županija više od pola godine budu bez usvojenog proračuna za tekuću godinu. Ne usvoji li se proračun primjerice do proteka roka privremenog financiranja (31. ožujka), Vlada bi raspisala izbore, a oni moraju biti raspisani najmanje 30, a najviše 60 dana prije održavanja. Dakle, Vlada bi u ovom slučaju izbore mogla raspisati najranije 1. travnja, izbori bi bili održanii početkom svibnja. Prva, konstituirajuća sjednica mora biti održana u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora što može biti u lipnju, a potom bi predstavničko tijelo imalo rok od 90 dana od konstituiranja za usvajanje proračuna. U ovakvoj bi varijanti proračun mogao biti usvojen tek početkom ili sredinom rujna.




Gubitak disbalansa između vijeća i čelnika u korist čelnika djelomično je nadoknađen strožom odredbom prema kojoj je čelnik »dužan« predložiti donošenje proračuna i to »u roku koji omogućuje donošenje proračuna u skladu sa zakonom«. Sadašnji zakon samo navodi da čelnik predlaže proračun, a ta je odredba mogla biti zlorabljena svjesnim nepredlaganjem proračuna i izazivanjem prijevremenih izbora. Ne predloži li čelnik proračun, iako će to biti »dužan«, Vlada će njega i zamjenike moći razriješiti i raspisati prijevremene izbore.


Načelnici, gradonačelnici i župani pri kraju mandata bit će zaštićeniji od raspisivanja referenduma o opozivu koji se ionako pokazao kao rijetko korišten i neefikasan instrument. Sadašnji zakon onemogućava raspisivanje referenduma u godini u kojoj se održavaju redovni izbori. Budući da se ti izbori održavaju treće nedjelje u svibnju čelnici su od referenduma bili zaštićeni nešto više od četiri mjeseca. Ubuduće se referendum o opozivu ne bi mogao raspisati 12 mjeseci prije održavanja redovnih izbora.


Veća odgovornost


Za riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela postojeće rješenje nije najsretnije i rezultiralo je s pedesetak izvanrednih izbora u posljednjem mandatu, a na temelju rezultata zadnjih lokalnih izbora zaključio je da bi broj izvanrednih izbora u ovome mandatu bio i veći ne izmijeni li se zakon. Obersnel je za naš list izjavio da treba uvažiti ovlasti i gradonačelnika i vijeća, a »očito se zahtijeva veća odgovornost i jednih i drugih«. Povećanu odgovornost čelnika vidi u obvezi predlaganja proračuna.


– Ovo su bolja rješenja jer će zahtijevati više konstruktivnog dijaloga, a ne samo političko prepucavanje. Bit će bolje za građane, a novi izbori često nisu rješavali problem – kazao je Obersnel. Njemu ove izmjene idu na ruku. Gradsko vijeće, u kojem nema većinu, teže će ga rušiti na proračunu. – U ovom kontekstu odnosa u Gradskom vijeću Rijeke odgovara i meni, ali veća je važnost u tome što će ove izmjene ipak osigurati kontinuitet i sigurnost, a ne da projekti stoje i da ne radimo ono zbog čega smo birani – zaključio je Obersnel.

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Saboru i bivši ministar uprave Arsen Bauk kazao nam je da prijedlog izmjena nudi »između nešto i značajno ojačane pozicije gradonačelnika«. Prijedlogu se mogu, kao i sadašnjem zakonu, uputiti i zamjerke i pohvale. Bauk, za razliku od Obersnela, ne misli da je u proteklom četverogodišnjem mandatu bilo previše izbora na lokalnoj razini. U te je četiri godine trebalo usvojiti u općinama, gradovima i županijama ukupno više od 2.200 proračuna, a izvanrednih je izbora bilo u oko jedan posto slučajeva. Za odnos čelnika i predstavničkog tijela nema univerzalnog rješenja, a Bauk smatra da bi taj odnos bilo bolje rješavati izbornim zakonom.


Fragmentacija


– Radi se o mjeri koja pokušava ublažiti sve veću fragmentaciju na lokalnoj razini, a neki od tih fragmenata svjesno izazivaju nestabilnost – kazao je Bauk i dodao da je smjer načelno prihvatljiv, »ali treba vidjeti je li pronađena prava mjera«. Ne slaže se s promjenom uvjeta pod kojima dužnosnici-volonteri mogu promijeniti način obnašnja dužnosti. Smatra da treba ostaviti sadašnje rješenje, dakle da mogu status mijenjati takorekuć do kraja mandata. Ovakva je odredba vjerojatno unesena zbog prava dužnosnika na naknadu »šest« plus šest mjeseci« nakon prestanka dužnosti, a neki su se zbog toga profesionalizirali u posljednjih mjesec-dva mandata. Bauk smatra da se takva praksa može spriječiti tako da oni koji nisu bili profesionalci do pred kraj mandata pravo na naknadu mogu ostvarivati onoliko koliko su bili profesionalizirani.