(Ne) zna se

Kraj se ne nazire: Još traje bezuspješna “igra detekcije” oko nadležnosti tijela za izuzeće Novaković

Tihomir Ponoš

Credit: P. MACEK/PIXSELL

Credit: P. MACEK/PIXSELL

Zbog prigovora Jelkovac prijedlog opozicije je skinut s dnevnog reda bez rasprave, a ustali li se takva praksa, svaka bi se točka koju bi oporba htjela staviti na dnevni red bez rasprave mogla ubuduće skinuti s dnevnog reda



ZAGREB Nitko i dalje ne zna tko je nadležan odlučiti o izuzeću predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataše Novaković po zahtjevu premijera Andreja Plenkovića, a većina je u saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav odlučila da neće ni raspraviti prijedlog manjine prema kojem se Odbor za izbor, imenovanje i upavne poslove trebalo odrediti kao nadležno tijelo.


Predstavnici većine u Odboru za Ustav (HDZ, Milorad Batinić iz HNS-a i Milorad Pupovac iz SDSS-a) prihvatila je prigovor Marije Jelkovac (HDZ) da se ne raspravlja o prijedlogu manjine kojom je faktično dopunjen dnevni red sjednice. Ona tvrdi da Odbor za Ustav nije nadležan za takve odluke jer nije nadležan tumačiti odredbe drugih zkaona niti odlučivati o nadležnostima drugih radnih tijela Sabora.


Predsjednik Odbora Željko Reiner zaključio je da o takvom prijedlogu kakvoga je iznijela Jelkovac po Poslovniku nema rasprave što je izazvalo reakciju oporbenih zastupnika Peđe Grbina i Robertla Podolnjaka, obojica su bili predsjednici tog Odbora, koji su ustvrdili da to nije točno. Naravno, prigovor Jelkovac je usvojen, rasprave o prijedlogu opozicije nije bilo, a bude li se takva praksa s prigovorima na oporbene nadopune dnevnog reda ustalila to bi značilo da bi se svaka točka koju bi oporba htjela staviti na dnevni red u odborima mogla, bez rasprave, skinuti s dnevnog reda.


Loša obrana




Arsen Bauk imao je prigovor na prigovor Jelkovac koji, očekivano, nije dobio potrebnu podršku. On je predložio da se usvoji zaključak kojim bi se potvrdilo da je predsjednik Odbora Reiner bio u pravu kada je prijedlog manjine uvrstio na dnevni red. Bauk je zaključio da bi se time zaštitilo i Reinera od toga da glasa protiv vlastitog prijedloga dnevnog reda. Za odluku o skidanju točke dnevnog reda bez rasprave Bauk je kazao da se radi o, vojničkom terminologijom rečeno, »odsudnoj obrani Plenkovića«.


Slučaj ga je podsjetio na slučaj Ive Sanadera i njegovih satova. I tada se HDZ opirao tome da se o toj temi raspravlja u tadašnjem Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa i zaključio da je u aktualnom slučaju sve isto, samo podršku premijeru daju još dvije stranke, misleći na HNS i SDSS. Bauk je kazao i da onemogućavanje rasprave nije najbolji način za obranu predsjednika Vlade.


Sjednica Odbora za Ustav od petka vjerojatno je tek početak niza sjednica na temu Plenkovića, Povjerenstva i izuzeća Novaković. Oporba će uporno tražiti sazivanje sjednica i raspravu o tim temama. Zahtjev trećine članova Odbora za sjednicu koja bi trebala biti sljedećega tjedna već je dostavljen. Predložena točka dnevnog reda je rasprava o pitanju funkcioniranja nacionalnih neovisnih tijela, s posebnim osvrtom na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.


Oporbenjaci planiraju tražiti raspravu o tome i na plenarnoj sjednici Sabora što bi na dnevni red moglo doći najesen. Bauk je najavio i da je – ako vladajući žele usvojiti novi Zakon o sprječavanju sukobu interesa – ono što je izveo Most u raspravi o Zakonu o financiranju političkih aktivnosti samo pokazna vježba. Tada je Most podastro 888 amandmana o kojima se kontinuirano raspravljalo 30 sati. Želja je oporbe da Povjerenstvo što prije odluči u Plenkovićevu predmetu za što je nužno deblokirati Povjerenstvo koje je blokirano voljom predsjednika HDZ-a i Vlade.


HDZ ometa Sabor


Grbin je kazao da HDZ, uz pomoć satelita iz HNS-a i SDSS-a, sprječava Sabor da razriješi ovaj slučaj, a Podolnjak da je odluka da se točka dnevnog reda sa sjednice makne bez rasprave flagrantno kršenje Poslovnika. Sve skupa – onemogućavanja rasprave, nerješavanje problema, spremnost većine da koristi sva sredstva da onemogući rad Povjerenstva, Podolnjaka podsjeća na naslov knjige koju je nedavno pročitao – »Kako umiru demokracije«.


Vladajući ne znaju koje tijelo treba odlučiti o izuzeću Novaković. Pupovac smatra da bi najbolje bilo da to učini samo Povjerenstvo, a sigurno to nije ni jedno saborsko tijelo. Batinić također misli da bi to trebalo učiniti samo Povjerenstvo i uporno se pozivao na njegov Pravilnik o radu pa kada su mu novinari skrenuli pažnju da taj pravilnik regulira samoizuzeće, a ne izuzeće, zaključio je da je to pitanje za pravosudne stručnjake, pa bi to trebalo pitati Vrhovni ili Upravni sud, »a ne mene«, kazao je Batinić.


Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a je kazao da odluka Odbora nema veze s Plenkovićem. Naveo je da je Sabor u tri prethodna slučaja slično odlučio. U jednom od njih radilo se o zahtjevu za izuzeće Dalije Orešković bivše predsjednice Povjerenstva i Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove je zaključio da on za to nije nadležan. Bačić je zaključio da je nedopustivo da političko tijelo odllučuje o pravnoj stvari jer bi se o tome moglo odlučivati snagom većine, bez argumenata. I on ima svog favorita koji bi trebao odrediti tko je nadležan za izuzeće Novaković – Ustavni sud.


Upravni sud može biti nadležan


Novaković je kazala da su Saboru dostavljeni Plenkovićev zahtjev za njenim izuzećem i njeno očitovanje i presuda Upravnog suda u tužbi Dalić protiv Povjerenstva poništena jer nije odlučivano o izuzeću, također s njenim očitovanjem. Rekla je da je prema Zakonu o općem upravnom postupku tijelo nadležno za izuzeće ono koje nadzire Povjerenstvo. To bi mogao Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove koji bira i može razriješiti članove Povjerenstva ili Odbor za Ustav kojem Povjerenstvo podnosi godišnje izvješće.


Novaković smatra da to nisu dobra rješenja, ali »u zakonu piše nadzorno tijelo«. To bi mogao biti i Upravni sud. Kazala da je »možda ne bi bilo loše« da se usvoje hitne izmjene i dopune zakona kojima bi se uredilo pitanje izuzeća,