Braniteljske mirovine i povlastice

Koliko točno izdvajamo za branitelje: Europska komisija upozorava da proizvodimo besposlene ljude

P. N.

snimio Denis Lovrović

snimio Denis Lovrović

Ukupan godišnji trošak iznosi 6,1 milijardu kuna, što je 15,7 posto svih mirovinskih troškova. Prema projekcijama Ministarstva rada i socijalne skrbi 2025. godine ukupni godišnji trošak dosegnut će 8,3 milijarde kuna.



Povlastice koje u Hrvatskoj imaju veterani ekonomski su problematične i društveno nepravedne, ali umjesto mjera koje bi veterane vratile, odnosno pomogle im da nađu posao, i Vlada premijera Andreja Plenkovića radije je posegnučla za povećanjem veteranskih povlastica. Zakonom usvojenim krajem prošle godine Vlada je čak otvorila prostor da se kao ratni veterani, odnosno hrvatski branitelji upišu i novi zainteresirani “kandidati”.


U ovogodišnjem izvještaju Europske komisije, o kojem  piše T-portal, naglašeno je da je “zakon koji je usvojen u studenom 2017. otvorio mogućnost da se još ljudi registrira kao ratni veterani te je smanjio dobnu granicu odlaska veterana u mirovinu i proširio mogućnost da njihovi članovi obitelji naslijede veteranske mirovine”. Veteranske mirovine, stoji u istom izvještaju, u prosjeku su dvostruko veće od običnih mirovina, zasluženih dugogodišnjim radom.


Zbog toga je, napominje T-portal, proračun Ministarstva branitelja u ovoj godini rastao za 15 posto, do iznosa od 1,3 milijarde kuna, pri čemu se iz njega pokriva tek manji dio izdataka za veterane, dok se najveći dio izdataka financira iz mirovinskog fonda.


Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, braniteljske mirovine trenutačno u Hrvatskoj prima .113.807 hrvatskih branitelja ili članova njihovih obitelji. Najveći broj njih, 71.366 branitelj, prima mirovinu u prosječnom iznosu od 5616 kuna, dok 35.659 branitelja prima mirovinu priznatu prema općim propisima, ali uz zakonske povlastice u prosječnom iznosu od 2511 kuna, navodi T-portal. Tu su i točno 6782 pripadnika HVO-a, s prosječnom mirovinom od 2964 kune.

Ukupan godišnji trošak iznosi 6,1 milijardu kuna, što je 15,7 posto svih mirovinskih troškova. Prema projekcijama Ministarstva rada i socijalne skrbi 2025. godine ukupni godišnji trošak dosegnut će 8,3 milijarde kuna.


Budžet Ministarstva branitelja, napominje u svojoj analizi T-portal, veći je od proračuna za kulturu, a njim se “pokrivaju troškovi različitih programa i aktivnosti namijenjenih braniteljskoj populaciji”.


– Najveća dio budžeta odlazi na socijalnu pomoć (opskrbnine) i naknade sudionicima i žrtvama rata, za što je u 2017. godini utrošeno 684,9 milijuna kuna. Na skrb za hrvatske branitelje, koja pokriva programe psihosocijalne pomoći, stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, financiranje projekata udruga, organizacije pokopa uz vojne počasti i sl., utrošeno je 131,3 milijuna kuna za troškove. Treća stavka po veličini je stambeno zbrinjavanje branitelja i članova njihovih obitelji, za što je lani utrošeno 82,3 milijuna kuna, navodi u svojoj analizi T-portal.


Dakako, ratni veterani u Hrvatskoj, odnosno neke kategorije veterana imaju i cijeli niz drugih povlastica, carinske i porezne olakšice, oslobađanje od različitih naknada, prednost pri zapošljavanju i korištenju javnih usluga…


Svoju analizu T-portal zaključuje opaskom da “aktualna reforma ministra Pavića pokazuje kako se golemi troškovi mirovinskih prava odobrenih braniteljskoj populaciji prevaljuju na leđa ostalih građana”. Dok je braniteljima novim zakonom omogućeno snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu, napominje se u analizi, ostalim osiguranicima radni vijek se ubrzano produljuje do 67. godine, a ranije umirovljenje dodatno kažnjava.