Svi za Milu

Kako će izgledati Milino liječenje u Philadelphiji? Ovaj stručnjak je to pokušao dočarati

Portal Novilist.hr

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Ako proces uspije, Mila može normalno živjeti i za nju ne bi trebalo biti velikih i po život opasnih posljedica. Bolest se, treba i to reći, može vratiti, no kako vrijeme više protječe šansa za to biti će sve manja, ističe dr. Mirando Mrsić



Dvogodišnja Mila Rončević otputovala je jutros s roditeljima u Philadelphiju, nakon što se cijela Hrvatska ujedinila i u samo četiri dana prikupila više od 35 milijuna kuna za njeno liječenje u SAD-u.


Mila bi ondje, prema onome što je dosad objavljeno, trebala dobiti dvije kemoterapije i transplantaciju koštane srži. Tamošnji liječnički tim obvezao se roditeljima da će Milu uputiti u drugi vrhunski svjetski centar za liječenje leukemije, ako njihov plan liječenja ne da dovoljno rezultata.


Mila boluje od iznimno rijetkog oblika leukemije, maligne bolesti koštane srži koja dovodi do smanjenja produkcije normalnih stanica, u prvom redu eritrocita, krvnih pločica, trombocita i leukocita. Njena dijagnoza akutne mijeloične leukemije rijetko pogađa djecu.


Slobodna Dalmacija popričala je s hematologom dr. Mirandom Mrsićem koji je čitavu svoju profesionalnu karijeru u hrvatskom zdravstvu proveo liječeći upravo pacijente sa leukemijom. On je pokušao dočarati kako bi u Philadelphiji moglo izgledati Milino liječenje.




Kada imaju pred sobom pacijenta sa takvom dijagnozom, liječnici se obično odlučuju za kemoterapiju sa kombinacijom citostatika novije generacije, te nakon toga za transplantaciju matičnih stanica, ili unutar obitelji, od brata ili sestre, ili za tzv. nesrodnu transplantaciju.


– Prema onome što čitam u medijima, kolege iz Philadelphije za malu su Milu predložile su upravo to: dvije kemoterapije koje bi trebale dovesti do smirenja bolesti, onoga što mi u medicini zovemo remisijom. To znači da bolest još uvijek postoji u koštanoj srži, ali da je većina koštane srži zdrava, te da je ostao vrlo mali postotak malignih stanica. One se onda nesrodnom transplantacijom trebaju razrješiti na način da se bolesna koštana srž zamjeni zdravom. U Milinom slučaju koštanu srž donira netko tko nije dio njezine obitelji, navodi dr. Mrsić za Slobodnu Dalmaciju.



Svaka metoda, upozorava on, ima svoje potencijalne komplikacije: i sama kemoterapija već dovodi do pada imuniteta, sklonosti infekcijama i krvarenja. Ipak, uz mjere prevencije, terapiju antiboticima i transfuzije relativno se dobro može proći kroz taj period liječenja, uvjeren je ovaj hematolog. Rizike sa sobom nosi i nesrodna transplantacija.


– Jedan od njih je neprihvaćanje transplantata, a drugi da ta koštana srž reagira na svojeg primatelja kao stranog. I da ga pokuša odbaciti. Da bude jasnije: kod transplantacije organa, bubrega, srca, jetre, tijelo primatelja pokušava odbaciti novi organ jer on nije potpuno podudaran s organizmom u kojega je transplantiran. Kod transplantacije koštane srži odnosno matičnih stanica situacija je potpuno drukčija: koštana srž je ta koja pokušava odbaciti pacijenta, stoga je potrebno primjeniti cijeli dijapazon lijekova koji će spriječioti to odbacivanje, odnosno svesti ga na minimum – upozorava dr. Mrsić.


No, pritom ističe da taj refleks može imati i svoje pozitivne strane, jer reakcija odbacivanja transpalntata protiv primatelja često puta u tom procesu uništitava i zaostale maligne stanice u tijelu.


– Odbacivanje s jedne strane može dovesti do smrtnog ishoda, a sa druge do potpunog nestanka malignih stanica. Tu je sada uloga kolega u SAD-u da taj proces, koji nastaje negdje mjesec dana nakon transplantacije, prođe što bolje – ističe Mrsić.



Prema dostupnim informacijama iz medija, američki liječnici pokušat će primjeniti kemoterapiju i transpantaciju. U slučaju ako postupak neda željene rezultate, malu Milu će premjestiti u neki od centara koji se bave eksperimentalnom terapijom, kako bi joj se ponudila nova šansa za život.


– Ako proces uspije, Mila može normalno živjeti i za nju ne bi trebalo biti velikih i po život opasnih posljedica. Bolest se, treba i to reći, može vratiti, no kako vrijeme više protječe šansa za to biti će sve manja. Očekujem da će se, ako sve prođe dobro, Mila vratitit u normalan život i nastaviti svoj rast i razvoj, zaključuje dr. Mrsić za Slobodnu Dalmaciju.