Nova pravila

KRAJ SUSTAVA KONCESIJA Kampovi u PGŽ-u i Istri plaćat će najveću zakupninu

Jagoda Marić

Foto: S. DRECHSLER

Foto: S. DRECHSLER

Zakup bi se trebao plaćati ovisno o tome u kojoj se županiji kamp nalazi, a cijenu će odrediti Vlada uredbom. Dok je zakon bio u javnoj raspravi, isticala se cijena od 12 kuna po četvornom metru



ZAGREB – Kampovi koji se nalaze na području Primorsko-goranske i Istarske županije plaćat će najveću zakupninu za korištenje državnog zemljišta koje nije procijenjeno u pretvorbi i privatizaciji, propisuje tako Vladin prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji je upućen u parlamentarnu raspravu. Riječ je o potpuno novom zakonu koji bi trebao zamijeniti dosadašnji Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije za kojeg Vlada tvrdi da je bio neprovediv u praksi, pa je između ostalog dosadašnji sustav koncesija odlučila zamijeniti zakupom. Prema prijedlogu novog zakona zakup će se plaćati ovisno o tome u kojoj se županiji on nalazi, a cijenu će po metru četvornog državnog kampa odrediti Vlada uredbom.


U PGŽ-u i Istarskoj županiji kampovi će plaćati punu cijenu, u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji ona će se množiti s koeficijentom 0,9, u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj s koeficijentom 0,8, a u Ličko-senjskoj, kontinentalnim županijama i na otocima 0,7 posto. S tim da je predviđeno umanjenje cijene za zakupninu na otocima za još deset posto, te kampove koji imaju četiri zvjezdice za pet posto i za kampove s pet zvjezdica za deset posto.


Podjela novca


Vlada jediničnu cijenu nije odredila, učinit će to tek u uredbi, ali dok je zakon bio u javnoj raspravi isticala se cijena od 12 kuna po četvornom metru, pa bi se ona plaćala samo u PGŽ-u i Istri, i to u kampovima koji nemaju četiri ili pet zvjezdica ili nisu na otocima. U zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji cijena bi bila 10,8 kuna, u Splitsko-dalmatinsko i Dubrovačko-neretvanskoj 9,6 kuna, a u Ličko-senjskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, te na otocima 8,4 kune. Na taj iznos otoci imaju još deset posto popusta pa bi vlasnici kampa državi za korištenje metra četvornog plaćali 7,56 kuna. Ako imaju pet zvjezdica ta cijena pada ispod sedam kuna.




Mijenja se i način na koji će se dijeliti novac od zakupa. Dosad se od koncesijske naknade u kampovima, iako koncesijski ugovori nisu potpisani jer se nije mogla utvrditi suvlasnička zajednica, ubiralo 31 milijun kuna godišnje, a 60 posto tog novca je dobivao Fond za razvoj turizma, a po 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto županije. Sada će Fond za razvoj turizma dobiti 40 posto novca od zakupa u kampovima, 30 posto odlazi u državni proračun, 20 posto će dobiti lokalna samouprava a ostatak od deset posto pripada županijama. Dakle u odnosu na trenutno važeći zakon, u podjelu novca je uključen državni proračun, Fondu za razvoj turizma udio se smanjuje za trećinu, a udio koji pripada županijama se prepolovio. Jedino su gradovi i općine ostali na 20 posto.


U korist države


Županije su izgubile i u odnosu na prijedlog koji je u javnu raspravu uputio tadašnji ministar imovine Goran Marić. Tada je prijedlog bio da državni proračun dobije 50 posto zakupnine, gradovi i općine 20 posto, a županije i Fond za turizam po 15 posto. Što se tiče podjele novca koji će se ubirati za zakupninu u turističkim naseljima i hotelima, ali i u slučaju kad lokalne vlasti odluče prodavati trgovačkim društvima svoje zemljište koje su dosad koristili, tu pada udio koji će ići u proračune općina i gradova. Dosad je njima pripadalo 60 posto od koncesije ili prodaje, dok su po 20 posto dobivale županije i Fond za turizam. Sada gradovima i općinama pripada 40 posto, toliko će dobivati i Fond za turizam dok će županije ostati na 30 posto.


Nova raspodjela novca od zakupa zapravo ide u korist države, jer je i Fond za turizam pod upravom Ministarstva turizma, a na štetu županija i jedinica lokalne samouprave, ali u Vladi se, kako su naveli u obrazloženju zakona, nadaju da će novca biti više jer dosadašnji sustava zapravo nije zaživio, pa se primjerice u kampovima nikada nije uspjela utvrditi ni suvlasnička zajednica. Zato nije moguće bilo sklopiti koncesijske ugovore, pa su dosad u kampovima naplaćivane samo akontacije koje su se se sastojale od naplate tri kune po metru četvornog metra, ali samo za polovicu zemljišta te dva posto od polovice prihoda trgovačkog društva koje upravlja kampovima.


Poticanje razvoja


U javnoj raspravi zainteresirane udruge predlagale su da se cijena odredi prema razvijenosti općine ili grada na čijem se teritoriju kampa nalazi, ali Vlada se odlučila da će teritorij županije biti kriterij. Namjera Vlade je očito poticati razvoj kampova u cijeloj Hrvatskoj, posebice na cijeloj obali jer je činjenica da su kampovi najrazvijeniji na sjevernom Jadranu.