KAKAV PARADOKS Hrvatska kani uvesti euro, a podaci o štednji i kreditima govore da građani žele kunu

Hrvati vjeruju u kunu / Snimio Sergej DRECHSLER

Građani se kunama žele zaštititi od valutnog rizika, a krediti rastu i jer se koristi ovu fazu niskih kamatnih stopa, odnosno hvata se zadnji vlak prije njihove najavljene uzlazne putanje

RIJEKA Na kraju veljače ukupni krediti stanovništvu iznosili su 118,7 milijardi kuna, 2 posto više nego godinu dana prije, što je već šesti mjesec zaredom kako ti krediti rastu na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, navodi se u najnovijoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Rast od 2 posto u veljači najbrži je od travnja 2012. što ukazuje na postupni oporavak kreditne aktivnosti, kažu RBA analitičari koji se osvrću na podatke Hrvatske narodne banke (HNB). Zanimljiva je međutim valutna struktura prirasta kredita jer pokazuje da građani sve više traže kune, odnosno žele izbjeći tečajni rizik kroz valutnu klauzulu u eurima.

– Promatrano prema valutnoj strukturi, kreditne obveze sektora stanovništva sve se više preusmjeravaju iz valutnih u kunske kredite odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je zasigurno pridonio i pad kamatnih stopa, navode analitičari RBA. Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u proteklih godinu dana porastao za 6 postotnih bodova, sa 43 posto koliko je iznosio u veljači prošle godine, na 49 posto u veljači ove godine. Kunski krediti stanovništvu porasli su u veljači po dvoznamenkastoj stopi na godišnjoj razini i dosegnuli 58,3 milijarde kuna.

Novca ima

S druge strane, ranije objavljeni podaci HNB-a o kretanju depozita ukazuju na snažniji prirast kunskih u odnosu na devizne depozite, te na blago povećanje udjela kunskih u ukupnim depozitima. Naime, iako devizni prednjače, čine oko 82 posto ukupnih, kunski rastu jer i građani i tvrtke sve češće novac drže na transakcijskim računima, tekućim i žiro, kako bi si bar osigurali maksimalan stupanj likvidnosti sredstava, kad su već godišnje kamatne stope na oročene depozite ionako iznimno niske, kreću se oko 0,3 posto za eure (za kune su iznad 1 posto).

Inače, u jeku kampanje za uvođenje eura krajem prošle godine, na jednom od okruglih stolova u HNB-u dio analitičara koji se zalažu za uvođenje eura još je i zamjerio HNB-u da sjedi na dvije stolice jer s jedne strane uvodi euro, a s druge »provodi kunizaciju« jer tobože potiče kunske instrumente poslovanja. Razumljivo je, međutim, da središnja banka, dok je službena valuta kuna, ipak ne može i ne smije zanemariti tu činjenicu.

Obzirom da i inflacija raste, trenutno je na oko 1,5 posto godišnje, i to je faktor koji demotivirajuće djeluje na štednju. Uz to, uveden je i porez na prihod od kamata, od čega se baš ni država neće previše okoristiti s obzirom kolike su kamate. I tvrtke i banke na računima drže velike količine likvidnosti, novca ima, kamate su na povijesno niskim razinama, na trezorski zapis države iznose samo 0,09 posto, državne obveznice se izdaju uz 2,7 posto, dok su prosjeci za stambeno kreditiranje građana na oko 4 posto. To je i dalje dvostruko od prosjeka eurozone, ali kod nas na toj razini kamate na stambene kredite nisu bile još od prije globalne krize.

Tečajni rizik

S obzirom na to da je američki Fed počeo dizati ključne stope, a isto se očekuje da će učiniti ECB, ali ipak ne još, predviđa se da bi kamate od sredine iduće godine mogle krenuti prema gore. Guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je kazao da bi bolja fiskalna pozicija te provođenje reformi, a neke su od strane Vlade, upravo najavljene, mogle kompenzirati očekivani rast kamata po osnovi očekivanog rasta ključnih stopa u svijetu.

Analitičari RBA kažu da »dok pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovice 2013., negativne godišnje stope rasta valutnih kredita započele su još u 2012.« Na kraju veljače valutni krediti stanovništvu iznosili su 60,5 milijardi kuna, što je za 5,9 milijardi ili 8,9 posto manje nego godinu dana prije. Promatrano prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, 44,2 posto, odnosi se na stambene kredite koji su zabilježili rast na godišnjoj razini od 1,5 posto, pa su dosegnuli 52,5 milijardi kuna. »I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture«, navodi se u analizi RBA. Naime, kunski stambeni krediti iznosili su na kraju veljače 14,4 milijarde kuna, što je 31 posto više nego godinu prije. »Pri tome je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima narastao iznad 27 posto, što je rast od 6 postotnih bodova u samo godinu dana«, ističu analitičari RBA.S druge strane, udio kunskih kredita uz valutnu klauzulu smanjen je sa 78,8 na 72,6 posto, pri čemu je njihov iznos spušten na 38,1 milijardu kuna. »Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva, prema našim očekivanjima rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada«, zaključuju analitičari RBA.

Uglavnom, čini se da građani koriste ovu fazu niskih stopa, moglo bi se reći čak i da hvataju zadnji vlak prije njihove uzlazne putanje, s tim da se dosta traže fiksne stope kako bi se, po sadašnjim uvjetima, dugoročno zaštitili od njihovog tržišnog rasta.

Time se eliminira, barem na neko vrijeme, kamatni rizik, a čini se da građani više ništa ne žele prepustiti slučaju pa nastoje ukloniti i tečajni rizik te žele domaću valutu kada je zaduživanje u pitanju, a pomaci u tom pravcu, kao što smo spomenuli, događaju se i na strani štednje.

Tako imamo i svojevrsni paradoks da Vlada i HNB uvode euro, a hrvatski građani traže hrvatsku kunu. Već smo pisali da bi uvođenje eura zapravo dobro došlo bankama jer bi im pomoglo u uravnotežavanju valutne strukture štednje i kredita.