Najrazorniji se na zagrebačkom području dogodio 1880. godine, a poznat je i pod imenom Veliki potres u Zagrebu. Bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, a epicentar mu je bio na području Medvednice, slično kao i ovaj jutrošnji
Jutrošnji potres koji je zatresao središnju Hrvatsku i izazvao prilične štete u Zagrebu, jedan je od jačih uopće na našem području.
Zagreb se nalazi blizu jakih seizmičkih izvora, odnosno na kontaktu velikih tektonskih jedinica i konstantno je u realnoj opasnosti od jakih podrhtavanja tla.
Najrazorniji se na zagrebačkom području dogodio 1880. godine, a poznat je i pod imenom Veliki potres u Zagrebu. Bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, a epicentar mu je bio na području Medvednice, slično kao i ovaj jutrošnji.
U potresu koji se dogodio 9. studenog u 7,03 sati poginulo je dvoje ljudi, a 29 ih je teško ozlijeđeno. Oštećeno je 1.758 zgrada.
Na riječkom području do posljednje ozbiljnije serije potresa došlo je 2017. godine, s magnitudama oko 4 stupnja po Richteru. Jače se osjetio i potres od 22. travnja 2014., a epicentar mu je bio kod Pivke u Sloveniji.
Prvi veliki potres na području Hrvatske Pdogodio se 361. godine, a tada je u more potpuno propao grad Cissa na otoku Pagu.
Od snažnih potresa u daljoj hrvatskoj povijesti izdvajamo onaj u Dubrovniku 1667. godine, koji je imao magnitudu 7,6 stupnjeva po Richteru. U njemu je, prema izvorima, stradalo čak 3.000 ljudi i to mahom u odronu velikog kamenja sa Srđa.
U rujnu 1996. jak je potres zatresao Ston i bio je otprilike jednako jak kao ovaj jutros u Zagrebu – magnitude oko 5,6 po Richteru. Također je izazvao velike materijalne štete. U siječnju 1990. jak potres, magnitude 6,5 po Richteru zatresao je Kutinu.
Čak 36 posto Hrvatske se, prema procjeni Državne uprave za zaštitu i spašavanje nalazi u opasnosti od potresa osmog i devetog stupnja po Mercalijevoj ljestvici.
