Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 29° 1
Sutra: 29° 29° 1
19. kolovoza 2019.
Stručnjakinja Centra za mirovne studije

Intervju Julija Kranjec o prihvatu migranata: Prioritet Europske unije nije zaštita života, već granica

Stvar je u informiranju ljudi, davanju točnih informacija i sveobuhvatnih objašnjenja o tome tko su ti migranti - Julija Kranjec / Foto Nenad REBERŠAK
Stvar je u informiranju ljudi, davanju točnih informacija i sveobuhvatnih objašnjenja o tome tko su ti migranti - Julija Kranjec / Foto Nenad REBERŠAK
Autor:
Objavljeno: 23. kolovoz 2015. u 16:22 2015-08-23T16:22:00+02:00

EU zadnjih mjeseci intenzivno razmišlja o europskom planu za migracije i donijela je čitav niz mjera. Međutim, kakve su to mjere? EU nije adekvatno odgovorila na ono što joj se događa na granicama, ona samo želi spriječiti dolazak i ulazak ljudi  

Potresni prizori s europskih južnih granica posljednjih tjedana pune medijski prostor: tisuće migranata, bježeći pred ratovima i progonom, pokušavaju utočište naći u zemljama Europske unije. O tome kako se Europska unija nosi s velikim priljevom migranata i je li Hrvatska spremna za prihvat izbjeglica, razgovarali smo s Julijom Kranjec iz Centra za mirovne studije, koja se već godinama bavi temom azila i migracija.

Kad govorite o prihvatu migranata, nerijetko spominjete da Hrvatska ima i moralnu obvezu prihvatiti te ljude. Smatrate li da u hrvatskoj politici i društvu postoji svijest i o toj, moralnoj komponenti?
– Kad govorimo o političkoj eliti, tema izbjeglica, tražitelja azila i azilanata bila je marginalizirana, a u posljednjih deset godina nije se puno učinilo u pogledu integracije, nego samo po pitanju procedura traženja azila. No, ono što sada ulijeva neko povjerenje jest činjenica da su političke elite spremno prihvatile brojku od 550 osoba koje će primiti u Hrvatskoj. Hrvatska je odlučila prihvatiti taj broj na temelju procjene naših kapaciteta, a Vlada je osnovala i radnu skupinu koja treba operacionalizirati način na koji će ti ljudi biti prihvaćeni i integrirani u hrvatsko društvo. To se može smatrati poticajem za daljnji razvoj sustava azila.

Što se tiče građana, čuju se različiti komentari, ljudi vrlo često spominju to da smo mi jednom bili u potrebi, da su naši ljudi negdje bili prihvaćeni, pa da sada i mi želimo i trebamo prihvatiti druge. Naravno, postoji i druga strana koja često ponavlja predrasude i mitove o tražiteljima azila.

Razbiti mitove

Ta druga strana je u posljednje vrijeme dosta glasna u nekim zemljama članicama EU-a.
– Stvar je u informiranju ljudi, davanju točnih informacija i sveobuhvatnih objašnjenja o tome tko su ti migranti. Ne smiju se zloupotrebljavati razni narativi o tim ljudima, kao što se u zadnje vrijeme »zavrtjela« priča da će se na brodice ukrcavati teroristi i kriminalci. Neki političari su to onda u javnim istupima nastavili koristiti, a kako bi cijeli diskurs o izbjeglicama bio stavljen u isti koš s međunarodnim kriminalom i teroristima pa su onda to nazvali opasnostima. Onda se i mjere, koje su kreirane, jednako odnose prema izbjeglicama i prema međunarodnim kriminalcima. To smatramo apsolutno pogrešnim. Takvi mitovi se lako daju dekonstruirati, ali pitanje je koji je motiv da se ti mitovi održe. Motiv je vrlo često populistički – takve priče, predrasude i konstrukcije iskorištavaju se isključivo za neke stranačke ciljeve.

AZILANTIMA NIJE CILJ PRIMATI SOCIJALNU POMOĆ

Kako funkcionira integracija azilanata u hrvatsko društvo?

– Ono što je važno za integracijsku politiku je da se integracija shvati kao dvosmjeran proces u kojem sudjeluje i društvo primitka i osoba koja dolazi. Kako se osoba mora prilagoditi određenim društvenim normama, poštivati zakone i slično, tako i društvo mora pokazati razumijevanje i stvoriti uvjete za prihvaćanje tih osoba. Integracija treba obuhvaćati edukaciju, učenje hrvatskog jezika, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, smještaj, kampanje za informiranje javnosti i drugo. Dosad smo u integraciji posrtali jer je nedostajao sveobuhvatan pristup. Neka su se resorna ministarstva, poput MUP ili u zadnje vrijeme Ministarstva socijalne politike i mladih, angažirala i vidi se napredak u ostvarivanju prava izbjeglica. Kod ministarstava koja se nisu toliko angažirala, dolazilo je do enormnih problema i značajno otežavalo integraciju. Recimo, tečaj hrvatskog jezika je zaživio tek prije par mjeseci. Jezik, koji je preduvjet da izađeš na cestu i razumiješ – to nije funkcioniralo. To je za sobom povlačilo niz problema. Primjerice, prijavljuju se na Zavod za zapošljavanje i htjeli bi ići na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ali im kažu da ne razumiju dovoljno hrvatski jezik. Onda su stalno u začaranom krugu: u radnoj knjižici im piše da su nekvalificirana radna snaga jer Hrvatska nema funkcionalan sustav priznavanja kvalifikacija iz trećih zemalja, osobito ne u slučaju kad osoba ne posjeduje originalne dokumente, što je najčešće slučaj.

Što se tiče zapošljavanja, situacija je u Hrvatskoj takva da je svima teško naći posao, a njima su još onemogućeni svi ti pretkoraci da bi mogli doći na tržište rada. A važno je da im se omogući da steknu ekonomsku samostalnost i počnu tu živjeti punim plućima. Tim ljudima nije cilj primati socijalnu pomoć, većina želi doprinositi zajednici. Mnogi zato i volontiraju, pa su primjerice tako mnogi volontirali za vrijeme poplave u Hrvatskoj.

U nekim državama takva se retorika reflektira i u mjere koje se provode, pa se grade zidovi, naglasak stavlja samo na sigurnost granica... Je li EU nedovoljno učinkovito odgovorila na migracijsku krizu, odnosno odgovorila isključivo zaštitom granice, a ne i zaštitom ljudi?
– Često se koristi sintagma migracijska ili izbjeglička kriza, ali mi smatramo pogrešnim to nazivati krizom. Migracije su uobičajena pojava, cijela povijest čovječanstva prožeta je migracijama, koje su kompleksni fenomen koji ima svoje uzroke i posljedice. Ni broj izbjeglica ne događa se u zrakopraznom prostoru, i on je posljedica situacije u pojedinim državama. Danas postoje brojna krizna žarišta pa je logično da je broj izbjeglica veći nego prije pet ili deset godina.

Ono što mi smatramo krizom je način na koji se EU nosi s povećanim brojem migranata, odnosno izbjeglica. EU zadnjih mjeseci intenzivno razmišlja o europskom planu za migracije i donijela je čitav niz mjera. Međutim, kakve su to mjere? One ciljaju na povećanje budžeta Frontexa, kojemu misija nije spašavanje ljudi, nego zaštita vanjskih granica. Zatim, pokretanje vojne akcije protiv krijumčara ljudima, pa ulaganje u sustav bržeg vraćanja ljudi kojima je odbijen azil... Po tim mjerama vidimo da EU nije adekvatno odgovorila na ono što joj se događa na granicama, da joj prioritet nije zaštita života, nego da želi spriječiti dolazak i ulazak ljudi.  

Pomoć i integracija

Što ako se u Hrvatskoj dogodi scenarij da deset tisuća ljudi prijeđe granicu. Kako će, prema vašem mišljenju, reagirati Hrvatska, hrvatsko društvo?
– U Hrvatskoj, iako možda ekonomski sada ne stoji najbolje, ipak je situacija bolja od zemalja iz kojih ti ljudi dolaze. Treba im omogućiti dostojanstvene uvjete života i i integraciju. Često smo isticali kako je 90-ih u Hrvatskoj bilo preko pola milijuna prognanika i izbjeglica. Ako se u tim vremenima Hrvatska mogla nositi s tom situacijom, smatramo da i sada kao društvo možemo naći način da zbrinemo sve one kojima je to potrebno.

Je li hrvatsko društvo spremno pružiti takvu vrstu pomoći onima kojima je potrebna?– Naravno da postoje ljudi koji će se tome protiviti, u tome vidjeti razne opasnosti i od toga kreirati raznorazne mitove. Međutim, čini mi se da većina ljudi razumije što to znači biti izbjeglica i da se možemo nositi s tim. Naše iskustvo je pokazalo da su zajednice koje su imale ratno iskustvo sklone prihvaćanju tih osoba. Radili smo, primjerice, tribinu u Tovarniku gdje se gradi prihvatni centar za strance. Tamo je lokalno stanovništvo pokazalo aposlutno razumijevanje za potrebe tih ljudi. Onima koji prelaze granicu ponekad su bili čak spremni ostavljati hranu i slično. Iz takvih primjera i našeg iskustva mnogo je ljudi u Hrvatskoj koji su solidarni i imaju empatiju prema osobama koje bježe od ratova.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka