foto: REUTERS / Lisi Niesner
Nakon fašističkih zločina tijekom Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti su sustavnim i smišljenim zločinom nad Hrvatima utirale put totalitarizmu i proganjanju neistomišljenika.
Komemoracija u Bleiburgu protekla je mirno, bez isticanja ustaških obilježja, uz jak nadzor austrijske policije. Prema procjenama austrijskih medija, na Bleiburg je ove godine stiglo desetak tisuća ljudi. Zabilježeno je tek nekoliko sitnih incidenata, u kojima su takozvani hodočasnici napadali novinare.
Održan je i jedan manji protuprosvjed, na kojem se okupilo stotinjak mlađih ljudi, uglavnom Austrijanaca i Austrijanki, koji skup u Bleiburgu smatraju profašističkim i ne žele ga u svojoj zemlji.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije se najbolje proveo u takozvanom “političkom dijelu programa” komemoracije na Bleiburgu. Njegova pojava za govornicom popraćena je zvižducima, ali do kraja govora Jandroković je ipak uspio pobrati nešto simpatija.
Jandroković je na početku svog obraćanja upozorio na svrhu okupljanja: “Okupili smo se da se poklonimo žrtvama strašnih zločina i njihovim obiteljima. Na Bleiburškom polju se dogodio bešćutan, dugo godina prešućivani zločin, a da počinitelji nisu kažnjeni.”
Spomenuo je kratko žrtve fašističkog terora, a onda udario sigurnim smjerom: osudom komunističkih zličina. Jandroković je ustvrdio da je hrvatski narod bio “desetljećima talac totalitarnog komunističkog režima te žrtva psihičkog i fizičkog terora”.
– Nakon fašističkih zločina tijekom Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti su sustavnim i smišljenim zločinom nad Hrvatima utirale put totalitarizmu i proganjanju neistomišljenika. Hrvatska je desetljećima bila talac totalitarnog komunističkog režima, žrtva psihičkog i fizičkog terora. To je naša povijest, složena i teška”, rekao je predsjednik Sabora.
Jandroković je zatim istaknuo: “Dame i gospodo, jedna od povijesnih stečevina na kojima je izgrađena sadašnja Hrvatska je Domovinski rat. Domovinski rat je jedini rat u dvadesetom stoljeću u kojem je hrvatski narod prevladao razlike, pokazao spremnost podnijeti velike žrtve i zato Domovinski rat mora biti temelj hrvatske države.” Predsjednik Sabora je napomenuo i da “treba uvažiti svaku nevinu žrtvu, bez obzira s koje strane dolazila” te pozvao na suživot različitih uvjerenja i svjetonazora.
“Kao predsjednik Hrvatskoga sabora prošle godine sam obećao da će se pokroviteljstvo Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu nastaviti u budućnosti. I te odluke čvrsto ću se držati. Prije svega zbog naše moralne, ljudske i civilizacijske obveze da iskažemo pijetet žrtvama zločina počinjenih iz osvete, mržnje, nesnošljivosti ili ideologije”, rekao je u svom govoru predsjednik Sabora Gordan Jandroković
Osim predsjednika Sabora, na bleiburškoj komemoraciji pojavio se niz HDZ-ovih, odnosno državnih dužnosnika, među kojima i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić, zastupnici Ante Babić, Ivan Šipić, Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović te tajnik Hrvatskoga sabora Davor Orlović.
Čović. Više nego ikad trebamo svehrvatsko jedinstvo
Okupljenima se obratio i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je naglasio da komemoracijom na Bleiburgu “čuvamo sjećanje na sve križne puteve hrvatskoga naroda”.
“Iskazujući zahvalnost za svaku žrtvu Križnog puta, misa sjećanja i trganja od zaborava Bleiburga neka nas ojača da pošaljemo snažnu civiliziranu poruku i onima koji bi ponovno pisali povijest našeg naroda u ime nas, kojima iznova smeta i ova komemoracija i naše hodočašće”, rekao je.
Istaknuo je nužnost svehrvatskog jedinstva, pogotovo danas kada si i Hrvatska i BiH suočene s problemom demografije.
“I sada nam je potrebno, više nego ikada, svehrvatsko jedinstvo. Opet se na kušnju stavlja naša demografska snaga i u Hrvatskoj i BiH. Potaknuti globalnim kretanjima ljudi i potragom za boljim životom, jer svatko iz svoje perspektive smatra da im današnje domovine nisu ponudile dovoljno, počeli smo ponovno napuštati svoja ognjišta i naseljavati druge zemlje”, upozorio je Čović.
Upozorio je i da su Hrvati u BiH neravnopravni spram druga dva naroda te da postoje nastojanja da se Hrvate potpuno obespravi i izbriše.
“Međutim, kao i mnogo puta do sada, kada smo bili stavljeni na najveća povijesna iskušenja, uspjeli smo se otrgnuti. Uvjeren sam da ćemo ponovno pronaći zajedništvo koje nam je sada potrebno više nego ikad prije te iznači način i formirati zajednički odgovor na ova moderna iskušenja našeg naroda”, kazao je.
Naglašava i da Hrvati u BiH to ne mogu sami. “Treba nam snažna pomoć Vlade RH”, rekao je te zahvalio predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću i ministrima u Vladi RH na zajedničkom traženju nužnih rješenja.
Puljić: Bleiburg je metafora progona, mučenja i pogibije
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK), zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi je istaknuo da je Bleiburg “metafora progona, mučenja i pogibije silnoga mnoštva naših sunarodnjaka” koji su bez procesa i suda, bez groba i imena, umirali po logorima i grobištima u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji.
“I ovogodišnje okupljanje u znaku je vjere, molitve i poštovanja prema žrtvama kolektivnog stradanja koje su, kako znamo, počinili partizani po okončanju Drugog svjetskog rata, a koje se, nažalost, desetljećima zatiralo, pravdalo ili umanjivalo”, naglasio je.
Bleiburg nam je opomena i poziv, poručio je nadbiskup Puljić, gledati na prošlost očima vjere s pogledom uprtim “u onoga koji vodi povijest ljudi i naroda”.
“Vrijeme u kojem živimo traži nove ljude, stvaratelje novoga svijeta, nove i drugačije Hrvatske i Europe. Na potezu su sada angažirani kršćani koji se nadaju i vjeruju i ljube, koje prožima duh Evanđelja, pa su kadri živjeti i svjedočiti mir, ljubav i toleranciju”, dodao je.
Naglašava da se, “pred iskustvom netrpeljivosti, zbog čega su i Hrvatska i Europa u 20. stoljeću gorjeli u plamenu mržnje i prezira”, današnji poklonici Kristovoga križa i štovatelji križnih puteva stradale braće osjećaju „pozvanima svjedočiti i propovijedati utopiju mira, ljubavi, praštanja i povjerenja, kako bi nas Gospodin očuvao od kuge, gladi, rata i zla vremena”.
Uvjeren je da i današnje hodočašće ide u tom smjeru. “Ovo je naš odgovor svima onima koji se boje našeg okupljanja ovdje. Molimo zato da našoj domovini Gospodin udijeli trajnu stabilnost i toliko žuđeni mir i slobodu, koje su nam izvojevali naši hrabri branitelji”, dodaje.
Na kraju mise nadbiskup Puljić je zahvalio svim hodočasnicima na ozračju u kojem je održana te se osvrnuo na kritike koje u dijelu javnosti izaziva bleiburška komemoracija. Među ostalim, u dijelu javnosti ona se opisuje kao okupljanje neonacista.
“Čitali ste, digla se cijela Europa. Piše se svašta. Ljudi moji, gdje ti ljudi nalaze takve informacije i dezinformacije. Mi se samo Bogu želimo moliti i Bogu preporučiti one koji su stradali i potaknuti sve da se konačno završi Drugi svjetski rat, ako smijem tako govoriti. Da izgrađujemo Domovinu, ali da ne zaboravljamo one koji su bez suda i osude stradali”, poručio je Puljić uz pljesak okupljenih.
Molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti predvodio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešlić.
