ZAGREB – Premda posljednjih dana usporava broj umrlih i zaraženih od koronavirusa u Kini, raste broj zemalja i zaraženih u ostatku svijeta, posebno Europi. Uz mjere suzbijanja zaraze, sve više pažnje se posvećuje istraživanju cjepiva, ali i činjenici da su neke osobe koje su ga preboljele ponovno zaražene.

O tome su govoriliza HRT prof.dr.sc. Ivan Đikić, znanstvenik i ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić.

Ono što sigurno može zabrinuti je jučerašnji slučaj da je osoba koja je preboljela koronavirus ponovno zaražena. Đikić je naglasio kako to nije prvi slučaj i rekao kako se znalo dogoditi da ljudi budu otpušteni iz bolnice zato što su negativni na detekciju virusa, no, virus se pojavio u kasnijoj fazi i sada su ti pacijenti ponovno pozitivni.

“To nam govori da je bila latentna faza bolesti kod pacijenta ili je moguće da je došlo do infekcije novom podvrstom virusa ili da je imunitet koji je stvoren u prvoj fazi bolesti nije bio dovoljno snažan, tako da osoba može biti ponovno inficirana”, rekao je i dodao kako je to nešto što se dešava i kod drugih virusa i nije čudno, ali je dosta rijetko.

Đikić je naglasio kako se to ne treba medijski prezentirati kao velika opasnost, zato što je to dio razvoja bolesti i kao takav, zdravstveni sustav će biti sposoban reagirati na takvu varijaciju virusa.

Čardžić je rekao kako je svijet globalno selo te kako nije nikakav problem da čovjek brzo dođe s jednog kraja svijeta na drugi. Postoji period latencije kada se ne može znati da li je netko zaražen i upravo to je razlog progresije širenja virusa.

“Virusi imaju različita djelovanja na stanice i dječje stanice, koje su veoma plastične, i svojim plasticitetom odgovoraju na virus, mogu pronaći vlastiti imunološki odgovor i boriti se protiv virusa. Kod starijih ljudi plastičnost stanica nestaje te su zbog imunološkog stanja i stanja cijelog organizma podložniji infekciji, a posebno onoj u kasnijoj fazi gdje dolazi do upale pluća i smrti”, kazao je Đikić.

Naglasio je kako statistički epidemiološki pokazatelji govore da je glavna skupina bolesnika onih od preko 80 godina gdje je smrtnost preko 15 posto, nakon 60 godina smrtnost je 6-7 posto. Rekao je kako u ovim godinama dolazi do promjena koje nisu specifične za pojedinca nego su specifične za dob i za odgovor našeg organizma prema virusnim upalama.

Čardžić je naglasio kako se još ni izdaleka ne zna sve o ovome virusu. To nije novi virus, on je iz porodice SARS-a i MERS-a, a još će mutirati i u budućnosti.

“O koronavirusima znamo dosta, ali je opasnost u tome što je to nova podvrsta koja ima različiti genom, različiti način napadanja stanica, koja preživljava puno duže nego što smo mislili. Smatram da on predstavlja jednu enigmu i znanstveni je izazov da ga što prije razumijemo i da shvatimo koji su antigeni na tom virusu na kojima možemo stvarati protutijela i stvarati cjepiva”, rekao je Đikić i dodao kako je ovaj virus za nas još uvijek duboko nepoznat.

SARS je također potekao iz Kine i tijekom epidemije proširio se na 37 zemalja svijeta i trajao je od 2002-2003. godine On je mogao puno kraće preživjeti izvan tijela, ali je bio smrtonosniji. Kod SARSA je smrtnost bila 7-8 posto, kod MERS-a 20 posto.

Đikić je istaknuo kako je prošle godine od gripe umrlo 65 tisuća ljudi te kako se o tome treba govoriti. Važno je cijepiti se zato što bi da nema cjepiva, broj umrlih bio mnogo veći.