Predsjednik HND-a

HRVOJE ZOVKO ‘Opasno je da se najmoćnija osoba u državi služi neistinama i niskim udarcima’

Zdenko Duka

Foto Darko Jelinek

Foto Darko Jelinek

Zaista su niski udarci pokušaji moje osobne diskreditacije i to je nedostojno njegove funkcije, jedan odgovorni političar ne služi se takvim prljavim sredstvima. Opasno je da se najmoćnija osoba u državi služi neistinama da sam ja »skoro fizički nasrnuo«. Jer nisam nasrnuo ni na koga. To ćemo na sudu i dokazati



Kako je moguće da je u demokratskoj europskoj državi, samo prema evidenciji iz 18 medija, podignuto više od 1.100 tužbi protiv novinara i medija? Je li to znak da može biti zabranjeno i kažnjeno svako kritičko mišljenje, jer, i kad je istinito, sve je to sramoćenje, narušavanje ugleda…?


To je bio osnovni povod novinarskog prosvjeda »Oteli ste medije, novinarstvo ne damo«. O svemu tome razgovarali s Hrvojem Zovkom, predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, kojem je u rujnu Uprava HRT-a dala otkaz nakon svađe s nadređenom urednicom.


Nakon uspješnog novinarskog prosvjeda, premijer Plenković je rekao da će s ministricom kulture razmotriti osam novinarskih zahtjeva koji su tamo istaknuti, ali je njemu zapravo, kako kaže, smiješna tvrdnja da su danas ugrožene novinarske slobode u Hrvatskoj?




– Ono što je premijeru smiješno, vidim da nikome drugome nije smiješno. Umjesto da razmotri i shvati opravdane zahtjeve Hrvatskog novinarskog društva u ime novinarske struke, on izbjegava odgovore na konkretna pitanja. Da je situacija sve samo ne smiješna, pokazuje najnoviji slučaj s kolegicom Đurđicom Klancir. Umjesto da bude zabrinut sa situacijom u kojoj se nalaze mediji i padom rejtinga u tom području u zadnjih nekoliko godina, on ne vidi problem niti u javnom servisu, niti probleme s cenzurom, itd. Kad živite u paralelnom svijetu, ne vidite te probleme koje vide svi drugi. Nakon svađa s hrvatskim novinarima, premijer Plenković se upustio i u svađe s kolegicama i kolegama iz Europske novinarske federacije, podcjenjujući njihov rad i njihove informacije. A oni su mu poslali oštar odgovor. Ne zanimaju ih dojmovi nego odgovori na konkretna pitanja. A prosvjed je bio vrlo uspješan i o njemu su izvještavali bitni svjetski mediji – Reuters, The New York Times, Washingthon Post i hrvatski novinari pokazali su jedinstvo u borbi za profesiju. Došli su na prosvjed najrelevantniji novinari, shvatili su da je situacija dramatična. Odgovornog političara bi više od tisuću novinara pod prozorom trebalo zabrinuti, a ne da to bude povod za banaliziranje novinarskih zahtjeva. Više sluha za novinarske probleme imaju različite međunarodne organizacije, veleposlanici i različiti pojedinci nego premijer zemlje u kojoj živimo.


Hibridno ratovanje 


Premijer Plenković vas je i osobno prozvao, rekavši da je »sve počelo« kad ste »skoro fizički nasrnuli« na nadređenu urednicu informativnog servisa na HRT-u i da ste i vi tužili neke novinare. Odgovorili ste da se služi niskim udarcima?


– Ne želim se uopće opravdavati što sam tužio neke nakladnike, a zna se zašto sam ih tužio. Nemam namjeru polemizirati s premijerom. Zaista su niski udarci pokušaji moje osobne diskreditacije a to je nedostojno funkcije koju on obnaša. Jedan odgovorni političar ne služi se takvim prljavim sredstvima. Premijerova izjava je kao iz priručnika o hibridnom ratovanju. Najprije, svedimo problem na pojedinca, tom pojedincu oduzmimo kredibilitet i treće – proglasimo svoju pobjedu. Opasno je da se najmoćnija osoba u državi služi takvim neistinama, da sam ja »skoro fizički nasrnuo«. Jer nisam nasrnuo ni na koga. To ćemo na sudu i dokazati a izjava je opasna jer može utjecati na sud. Ne sjećam se da je premijer bio prisutan na Prisavlju, kad se to događalo.


A nije ni ravnatelj Bačić bio prisutan, a on je još svojim priopćenjem htio malo pojačati taj utisak koji je želio ostaviti premijer?



Foto Pixsell


Foto Pixsell



– Da, hoće se to svesti na nekakav moj osobni problem. Prosvjed je bio zbog nagomilanih višegodišnjih problema s kojima se susreću hrvatski novinari. Moji problemi s HRT-om su počeli onda kad sam dao ostavku na mjesto izvršnog urednika HTV-a 4. Ostavka je bila prihvaćena i nakon toga se dogodila svađa u kojoj sam bio meta uvreda. Bilo je povišenih tonova i ja sam izrazio žaljenje zbog te svađe, ali ja nisam nikome prijetio. Kad bih se htio spustiti na njegovu razinu, mogao bih reći da je premijer skoro nasrnuo u Saboru na saborskog zastupnika Nikolu Grmoju. Postoji snimka, pa je cjelokupna javnost to vidjela. Po istoj logici, mogao bih upitati ima li on kredibilitet da dalje vodi Vladu.


A što se tiče Kazimira Bačića, on već mjesecima o meni iznosi čitav niz neistina. Pa je tako rekao da nisam bio izvršni urednik HTV-a 4, iako imam odluku o imenovanju. Tužno je da ravnatelj ne zna razliku između radnog mjesta i pozicije, a izvršni urednik je pozicija. Pa je govorio da mi je otkaz uručen na kućnu adresu, a nije istina – uručen mi je na HRT-u. Pa je rekao da HRT nije tužio svoje novinare, znači li to da smo kolegica Mikleušević Pavić i ja sami sebe tužili? Pa je govorio da nije tužio novinare, nego osobe.


A cijeli dupli pas kojeg je Bačić sada izveo s premijerom je zbog toga da se skrene fokus s priče o novinarskim (ne)slobodama. A iako je u toku radni spor, glavni ravnatelj ponovno aktualizira moj verbalni sukob s urednicom IMS-a HTV-a zbog kojeg je vodstvo HRT-a pokrenulo postupak otkaza mog ugovora o radu. Pritom navodi kako su svemu »prisustvovale četiri zaposlenice HRT-a koje su se zatekle na mjestu incidenta«. A to je nedopustiva manipulacija. To je bio interni sukob iza zatvorenih vrata, a želio se stvoriti lažni dojam da se događaj zbio pred očima zaposlenica pa se iznose neistine o »prijetnjama i grubom nasrtaju«. Radničko vijeće HRT-a izjasnilo se protiv otkaza. Ja nisam impresioniran pokušajima moje diskreditacije.


Samo cenzura 


Je li uopće moguće suvislo odgovoriti na to kako je moguće da javni medijski servis podigne ukupno 36 sudskih tužbi zbog narušene časti i ugleda i za to traži ukupnu odštetu od 2,3 milijuna kuna? Kako im je to uopće palo na pamet, što se, evo – ali tek poslije dva i pol mjeseca – pita i premijer Plenković?


– Hoće li HRT sada tužiti i premijera koji ih je kritizirao? Hoće li tužiti EU, međunarodne institucije? Premijer je kritizirao tužbe protiv nakladnika, ali kad su ga pitali što misli o zaposlenicima, rekao je da ne zna. Pa, kad se već upoznavao s tužbama protiv nakladnika, kako to da se onda nije upoznao s tužbama protiv novinara? Jer, ovo što radi javni servis, taj križarski rat, to je nezabilježeno. Nema toga nigdje u svijetu, a ne samo u Europi. Hrvatsko novinarsko društvo važna je institucija ovog naroda i države, postoji 109 godina. Ugled i čast brane se s kvalitetnim programom. Javni servis plaćaju svi građani. Željeli smo razgovarati o svim spornim pitanjima s Upravom HRT-a ali je ona to odbijala. Međutim, ljudi iz Uprave izbjegavaju govoriti o drugim navodima iz priopćenja koje je poslano u rujnu prošle godine. Oni se hvataju samo cenzure. A mi možemo i premijeru poslati primjere cenzuriranja, na primjer, Zorana Pehara koji više ne radi na HRT-u i više drugih kolegica i kolega. Neka od tih pisama već su otišla međunarodnim institucijama. U priopćenju HND-a na HRT-u iz rujna prošle godine iznosi se kako postupa privilegirana manjina i iznose se skandali, odnosno sramoćenje u produkciji HRT-a.


Oni sami ruše čast i ugled?


– Nas zanimaju i projekti iz vanjske produkcije. Zašto ne odgovore na pitanja o seriji kojom se relativizira privatizacijska pljačka i u kojoj su glavni junaci ljudi koji su pobjegli iz Hrvatske.


Ta serija »Je li moglo drugačije« je svakako bila sporna. Inače, HRT i po zakonu mora angažirati i vanjske produkcije.


– Nismo protiv vanjske produkcije. Govorili smo samo o tome što gledatelji s nekih takvim vanjskim produkcijama dobiju. Tko je to odobrio? Pričamo o tome da se događaju revizionistički ispadi, dovode se ljudi koji negiraju Jasenovac. Bi li bilo normalno da netko za 50 godina dođe na javni servis i negira postojanje Ovčare? To bi bila uvreda zdravom razumu, uvreda žrtvi, državi. Za silne propuste nitko nije odgovarao.


U sudskoj tužbi protiv HND-a i šefice HND-a na HRT-u Sanje Mikleušević Pavić, HRT je prije kojih mjesec dana predložio postupak mirenja. Jesu li što konkretno predložili, ili nisu još ništa?


– Mi nismo nikad bili protiv dijaloga, a HRT je taj koji je krenuo u križarski rat i u cenzuru. Na primjer, bila je sjednica saborskog odbora u vezi sudskih tužbi protiv HND-a i protiv novinara, i u prilogu u Dnevniku o toj sjednici nije prikazana niti jedna izjava predstavnika HND-a. Pa je li to cenzura? HRT bezuvjetno treba povući sve tužbe. Nećemo se nikad ispričati za nešto što je istina i što je javnost imala prava znati. Koliko koštaju ove tužbe i odvjetnici? Hrvatska javnost te financijske podatke mora znati. Građani koji plaćaju pretplatu, ne plaćaju je da bi HRT vodio križarske ratove nego da bi bio kvalitetan program. A drugi gonič novinara je Sveučilište u Zagrebu. Pa onda suci i političari.


Foto Darko Jelinek


Foto Darko Jelinek



Odšteta 250.000 kuna 


Dva su policajca zbog tužbe sisačkog župana Žinića ušla u redakciju net.hr-a i legitimirali Đurđicu Klancir. To još nismo vidjeli od vremena Franje Tuđmana, kad se u redakcije ulazilo i s kalašnjikovima, pa ponekad tako mijenjalo i glavne urednike.


– Ovo je najgori oblik zastrašivanja novinara. Ali, to je kap u moru svega onoga na što mi upozoravamo. Bilo je 18 premlaćivanja, 50-60 slučajeva ozbiljnih prijetnji zadnjih godina, a državni vrh se na to oglušio. Mi živimo u zemlji u kojoj je najmanje 1.163 sudskih postupaka protiv novinara i medija, a to su samo podaci o 18 medija. Nitko ne govori da treba zabraniti podizanje tužbi. Ne govorimo o huškačkim medijima, govorimo o ozbiljnom istraživačkom novinarstvu. Ali, živimo u zemlji gdje možete biti tuženi za objavu istinite informacije i u kojoj se tuži i presuđuje protiv satire. Ili, netko izgubi sudski postupak ne zbog neistinite informacije nego zbog »dojma«, pa o čemu onda pričamo.


HND je istaknuo osam zahtjeva koji su predani u Ministarstvo kulture i u Banske dvore. U prvom zahtjevu se traži da se prekinu zloupotrebe sudskih tužbi i da se zato mijenja zakon koji je uveo i sramoćenje kao kazneno djelo. HND je već godinama tražio dekriminalizaciju djela protiv časti i ugleda. Situacija je takva da se svako kritičko mišljenje i vrijednosni sudovi mogu podvesti pod sramoćenje, rušenje ugleda, itd.


– Da, o tome se radi. Poanta je u samom dizanju tužbi, u tom iscrpljivanju po sudovima. Na primjer, odštetni zahtjev HRT-a protiv mene je 250.000 kuna.


To su dvije tužbe?


– Da, dvije tužbe. I treća je ona koja dakako ima veze sa mnom, ona tužba HRT-a protiv HND-a. Tražimo da se kolegicama i kolegama omogući normalno obavljanje poslova na HRT-u. Javnim servisom zapravo upravljaju osobe koje Sabor nije izabrao.


Što konkretno mislite kad kažete da ne upravljaju oni koje je Sabor izabrao?


– HRT-om upravljaju ljudi iz sjene.


Fantomska udruga 


Među osam zahtjeva je i onaj o izmjeni Zakona o HRT-u. Na koji način bi taj zakon trebalo mijenjati, kad je riječ o izboru glavnog ravnatelja HRT-a? Ranije smo imali situaciju da Sabor bira članove Programskog vijeća prema političkom odnosu snaga, a onda Programsko vijeće bira glavnog ravnatelja dvotrećinskom većinom.


– Ne mogu u ime cijelog HND-a sada još reći kakav bi model izbora bio najprihvatljiviji. Iz osam zahtjeva vidi se koliko je brojnih problema u medijima. Naša je struka prepolovljena. Ekonomska kriza ju je devastirala kao malo koju drugu struku. Izloženi smo pritiscima oglašivača, pritiscima, cenzurama, napadima. No, sada je nažalost situacija takva da je fokus na HRT-u. Umjesto da bude vodeći na medijskoj sceni, HRT se prometnuo u najveći problem.


Vlada je predložila Katju Kušec za članicu Vijeća za elektroničke medije. U priopćenju ste napisali da ste zgroženi tim prijedlogom i tražite da se mijenja način izbora članova Vijeća. Osim toga, kao što je i uobičajeno, nitko nije uspio na internetskim stranicama pronaći koji su to bili ostali kandidati u ovom natječaju?


– Nismo ni mi pronašli koji su kandidati bili. Ali, izbor Katje Kušec govori o tome koliko se želi izabrati kvalitetnog člana tog Vijeća. Katja Kušec je predsjednica jedne fantomske novinarske udruge koja je osnovana kako bi depozicionirala HND. Ti su pokušaji danas smiješni. Kušec je osnivala HNIP s vrlo čudnim ljudima. HNIP se bavi jedino difamacijom svojih kolegica i kolega. Sada bi takva osoba trebala biti nagrađena tim mjestom. To govori o tome koliko se vlast želi ozbiljno baviti problemima u novinarstvu.


Premda obećava to više od dvije godine, ministrica Obuljen Koržinek nikako da raspiše natječaj za koji je osiguran europski novac, a kojim bi bili financijski potpomognuti neprofitni mediji?


– To je jedan od razloga zbog kojih smo išli u prosvjed. To govori o stvarnoj namjeri i želji da se nešto popravi. Osigurani su novci i izgleda da im je bolje da ti novci propadnu nego da financijski pomognu neprofitnim medijima. Umjesto da potiču kvalitetno novinarstvo, ono se pokušava uništiti. Mnoge kolegice i kolege su ostale bez posla u privatnim medijima i otišli su u neprofitne medije. A neprofitni mediji često objavljuju one teme koje mainstream mediji ne obrađuju. Nisam siguran da je ovakva politika imalo dobronamjerna. Vlada najavljuje da će ići u borbu protiv lažnih vijesti, a sama proizvodi lažne vijesti. Čini se sve da se uruši medijska slika Hrvatske i ova profesija. A mi nismo niti slatki, niti grakćemo, mi samo radimo svoj posao. I to vlast treba znati, ma koja politička opcija je na vlasti.