Milijarda kuna iz europskih fondova koje su namijenjene srednjim strukovnim školama postala je mogući centar novog političkog zapleta.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je, naime, u razgovoru za Jutarnji list konstatirala kako je u pripremi Zakona o strukovim školama bila pod »ogromnim pritiscima« različitih interesnih skupina. S jedne strane su, kako je rekla, gospodarski lobiji imali ideju da se osnuju posebne ustanove za centre kompetentnosti, a s druge da se europska milijarda dodijeli direktno gospodarskim subjektima. »Pritisci su za mene bili neočekivani i dosta jaki«, konstatirala je ministrica. Nije odgovorila konkretno na zamolbu novinarke da pojasni o kojim je lobijima riječ.

Brzo nakon objave interviewa se digla poveća bura u društvenim medijima o tome tko je pritiskao ministricu zbog milijarde kuna, a koja je zasad kulminirala u vidu zastupničkog pitanja koje je ministrici uputio saborski zastupnik SDP-a Bojan Glavašević. »Tko je, imenom i prezimenom, vršio pritisak na Vas? Na koji je način, konkretno, vršen pritisak? Je li bila riječ o prijetnjama, o nagovoru, o nuđenju nekakve koristi zauzvrat?«, pita Glavašević te dodaje da je, ukoliko je riječ o potencijalnim koruptivnim kaznenim djelima, ministrica njihove počinitelje morala prijaviti Uskoku. »Jeste li podnijeli kaznenu prijavu protiv osoba koje su na vas vršile pritisak?«, zaključuje se zastupničko pitanje na koje je ministrica dužna odgovoriti u roku od 30 dana.

»Javnost mora znati detalje«, inzistira Glavašević i u izjavi za naš list. »Kako mi možemo znati je li ona pritisak uspjela razriješiti i na koji način, ukoliko ne znamo detalje«, pita se SDP-ov zastupnik kojemu nije jasno zašto Divjak nije odmah imenovala one koji su htjeli oduzeti milijardu kuna od srednjih škola kojima su namijenjene. »Olako davati te izjave bilo bi prilično neodgovorno, sjetimo se samo premijerove izjave o hibridnom ratu. Nikad nismo saznali tko to hibridno djeluje protiv Hrvatske, a isto će biti i s ovim pritiscima ne ponudi li ministrica detalje«, kaže Glavašević.

Posebni savjetnik ministrice za odnose s javnošću, Maro Alavanja, cijelu situaciju shvaća daleko manje dramatično. »Radi se o lobiranju zainteresiranih javnosti i smatramo da je legitimno izreći da i to postoji u sklopu javne rasprave i ostalih procesa pri donošenju Zakona«, objašnjava Alavanja. Dakle, »ogromni«, »neočekivani« i »dosta jaki« pritisci, kako ih je nazvala ministrica ipak su, po tumačenju iz ministarstva tek – lobiranje u sklopu procesa donošenja zakona. Imena onih koji su lobirali nismo dobili, no iz javne rasprave o Zakonu vidljivo je da se za uvođenje posebnih centara kompetentnosti založila Hrvatska gospodarska komora.

Oni koji su ogromno, neočekivano i jako pritiskali, odnosno lobirali, da novac ide direktno gospodarstvu, zasad ostaju anonimni. Pitali smo ministarstvo i radi li se tu možda o nekom iz HNS-a. Alavanja tu tezu naziva – alternativnom istinom. »Upravo je HNS dao političku podršku da Zakon, u kojem piše kako škole trebaju biti centri kompetentnosti, prođe put od Vlade do Sabora u manje od tjedan dana, tako da vrlo jasno odbacujemo takve ideje i alternativne istine«, kazao nam je posebni savjetnik za odnose s javnošću ministrice Divjak.