Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 26
Sutra: 9° 9° 26
25. siječnja 2020.
Novi udar po džepu

Građani će skupo plaćati Vladin promašaj - izgradnju prevelikih centara za obradu otpada

Prazan hod u radu CGO-ova mogao bi značajno poskupjeti račune građana za odvoz otpada / Foto Ivica TOMIĆ
Prazan hod u radu CGO-ova mogao bi značajno poskupjeti račune građana za odvoz otpada / Foto Ivica TOMIĆ
Autor:
Objavljeno: 29. svibanj 2017. u 23:43 2017-05-29T23:43:18+02:00

EU nalaže da do 2020. na kućnom pragu odvajamo najmanje 50 posto otpada, no Vlada je ostavila prevelike kapacitete CGO-ova, pa ćemo skupo graditi nešto što u budućnosti neće imati sirovine za rad

ZAGREB - Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici objavila hodogram provedbe Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od ove, do kraja 2022. godine, koji predviđa prevelike Centre za gospodarenje otpadom (CGO,) kao što su već izgrađeni Marišćina i Kaštijun, a za koje u budućnosti neće biti dovoljno otpada za preradu. Njihov prazan hod u radu mogao bi značajno poskupjeti račune građana za odvoz otpada.

Treba više »smeća«

Gradit će se još osam centara, planiranih od 2007. godine, koji bi trebali biti završeni do kraja 2020., dok na reviziju ide samo jedan projekt – CGO Lučino Razdolje za otpad Dubrovačko-neretvanske županije. Zajedno s Marišćinom i Kaštijunom, to znači da će u Hrvatskoj raditi ukupno deset ili, prođe li projekt Lučinog Razdolja reviziju, 11 županijskih CGO-ova. U te će centre kao sirovina za rad dolaziti sav miješani komunalni otpad, iz kojeg nastaje gorivo za cementare, oko pet posto se uspije izdvojiti za reciklažu, a u konačnici ono što nije pretvoreno u gorivo, kao biostabilni otpad bude odloženo na odlagalište. »Kvaka« je u tome da CGO-ovi, dakle, za obradu trebaju što više »smeća«, pa tako i vrijedne sirovine poput plastike, papira i biootpada, koje se mogu reciklirati.

EU nam nalaže da do 2020. na kućnom pragu odvajamo najmanje 50 posto papira, stakla, plastike i metala, u protivnom će Hrvatska plaćati velike, milijunske penale za neispunjavanje obaveza. Vlada je, međutim, svojom odlukom ostavila prevelike kapacitete budućih CGO-ova, što znači da ćemo skupo graditi nešto što u budućnosti neće imati sirovine za rad, jer ćemo otpad morati odvajati dvostruko više nego sada. Ne bude li dovoljno odvajanja, gradovi i općine će državi morati plaćati visoke kazne za previše miješanog otpada na odlagalištima, što će u konačnici prevaliti na račune građana. Istovremeno, račune bi povećati mogla i gradnja prekapacitiranih CGO-ova koji, budemo li odvajali dovoljno, neće imati sa čime raditi.

Opet naplata najtanjih plastičnih vrećica

Vladina odluka o provedbi Plana gospodarenja otpadom do 2022. godine predviđa da se od prvog kvartala 2018. godine uvede naplata laganih plastičnih vrećica, što znači i onih u kojima uzimamo voće i povrće na tržnicama. Takve se vrećice u trgovinama već naplaćuju, od 30 lipa do jedne kune, no ubuduće bi trebale biti naplaćivane i u neprehrambenim trgovinama i na tržnicama.

Provedba Plana podrazumijeva i otvaranje 20 centara za ponovnu uporabu do kraja 2020. u kojima bi se donesena stara roba, kućanski aparati i općenito stari predmeti opće uporabe čistili, popravljali te stavljali u jeftiniju prodaju, a do kraja te godine bi i 130 gradova i općina trebalo uvesti kućno kompostiranje biootpada – kuhinjskog i vrtnog otpada. Predviđa se i otvaranje 150 novih reciklažnih dvorišta, kao i sortirnica otpada.

Prva dva centra – Marišćina i Kaštijun, već su izgrađeni i imat će definitivno prevelike kapacitete ako Hrvatska 2020. godine bude ispunjavala uvjet odvajanja 50 posto otpada. Marišćini godišnje treba sto tisuća tona miješanog otpada, a u Primorsko-goranskoj županiji, kažu zadnji podaci, za 2015. godinu, prikupljeno je ukupno 142.000 tona. Dakle, bude li polovica toga odlazila u reciklažu, Marišćini će nedostajati 30 tisuća tona za rad, a što Europa više bude postrožavala kriterije odvajanja, s godinama će joj nedostajati i više. »Prvi mačić«, također već izgrađeni Kaštijun, godišnje treba 90.000 tona smeća, a Istra ga je u 2015. godini, kažu podaci Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, proizvela oko 115 tisuća tona. Prepolovi li se ta količina, u Kaštijun će odlaziti manje od 60 tisuća tona.

Nelogičnosti

Vlada je odlučila i neke druge »mačiće« unaprijed baciti u vodu pa će CGO Piškornica, koji se tek treba graditi za preradu miješanog otpada iz šest sjeverozapadnih županija, imati kapacitet od čak 140.000 tona, iako tih šest županija zajedno ne proizvodi niti 135 tisuća tona otpada. Riječ je o Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, koje i danas ostvaruju dobre rezultate u odvajanju otpada, a kad prijeđu zadani prag od najmanje 50 posto odvajanja, za Piškornicu će ostajati niti 70 tisuća tona sirovine.

Vlada je zeleno svjetlo dala i CGO-u Lećevica za otpad iz Splitsko-dalmatinske županije, kapaciteta 110 tisuća tona godišnje, kojem će, prepolovi li se miješani otpad, nedostajati tek nekoliko tisuća tona sirovine za rad, no zato Zelena akcija upozorava da je riječ o lokaciji koja mora ići na reviziju jer se nalazi na krškom terenu, na što je upozoravao i bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović. I on je najavljivao veliki zaokret u smanjenju kapaciteta davno planiranih CGO-ova, no do toga nije došlo. Smanjen je samo kapacitet CGO-a Zagreb, sa 400 na 180 tisuća tona, što će i dalje, bude li se recikliralo dovoljno, biti previše, jer će miješanog otpada za taj pogon ostajati manje od 130 tisuća tona godišnje.

Zelena akcija zajedno s udrugama i građanskim inicijativama iz koalicije »Zero Waste Hrvatska« upozorava da je Vladina odluka o provedbi Plana gospodarenja otpadom do 2022. godine prepuna nelogičnosti i štetnih odredbi. Bez ikakvih se revizija i studija, kažu, dalje guraju CGO-ovi, pri čemu se ne preispituje mogućnost promjene tehnologije i kapaciteta postrojenja u četiri centra pokrenuta prije donošenja Plana – Marišćina, Kaštijun, Bikarac, Biljane Donje. To će, zaključuju, štetno djelovati na postotak recikliranja, kao i na cijenu usluge za građane. Na Krku, koji već odvaja preko 50 posto otpada, izračunali su svoj neto trošak odvojenog skupljanja otpada od 240 kuna po toni, dok je cijena prijevoza i obrade na Marišćini 470 kuna, i to bez troškova pretovarnih stanica.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.