Ilustracija NL
Kupnju stana u 2016. godini najmanje su si mogli priuštiti stanovnici priobalja i Zagreba – primjerice za iznos prosječnog godišnjeg neto dohotka je zaposlena osoba u Podgori mogla u toj godini kupiti tek 3,2 kvadratna metra stana, odnosno za kupnju jednog m2 je morala izdvojiti više od 30 posto svojeg godišnjeg neto dohotka – dio je rezultata istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb “Tržište nekretnina Republike Hrvatske”, danas predstavljenog u Hrvatskom novinarskom društvu.
Publikacija analizira trendove na tržištu nekretnina od 2012. do 2017. godine i prvi put dosad javnosti predočuje podatke o tržištu nekretnina, koji će od danas biti dostupni na www.eizg.hr.
Između ostalog, ti podaci kažu kako je Dubrovnik jedina jedinica lokalne samouprave u kojoj je medijalna cijena stana/apartmana u promatranom razdoblju bila viša od 15.000 kuna/m2. Cijenu kvadrata u rasponu od 10.000-15.000 kuna imale su 33 jedinice lokalne samouprave, sve redom uz more. Kad su kuće u pitanju, cijena je bila viša od 10 tisuća kuna po kvadratu u Vrsaru, Taru-Vabriga, Rovinju, Dubrovniku i Konavlima. Za jedan četvorni metar u Dubrovačko-neretvanskoj županiji se u Požeško-slavonskoj županiji moglo kupiti čak 17,6 četvornih metara kuće.
Najskuplja građevinska zemljišta, skuplja od 1.000 kuna po četvornom metru, imali su Biograd na Moru, Bol, Dubrovnik, Pučišća, Smokvica i Split. I poljoprivredno je zemljište, unatoč plodnijoj Slavoniji, također najskuplje na Jadranu, u rasponu od 50 do 100 kuna po kvadratu, dok je njegova cijena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, primjerice, 3,58 kuna. Najskuplji poslovni prostori, od 12.000 kuna naviše/m2 su u Rovinju, Opatiji, Dubrovniku i Medulinu.
