ZAGREB – U sljedećih šest mjeseci sve bi tvrtke u kojima je država većinski vlasnik trebale dobiti posebnu jedinicu koja će pratiti usklađenost njihova poslovanja s pravnom regulativom, procjenjivati rizike u poslovanju, voditi računa o dobroj poslovnoj praksi, sprječavati sukob interesa ali i koruptivne radnje.

Jedna osoba ili cijela nova jedinica, ovisit će i o veličini tvrtke, tako će ubuduće preuzeti ulogu svojevrsnog kompanijskog DORH-a ili USKOK-a. A, takvu je obvezu državnim tvrtkama jučer propisala Vlada svojom odlukom o obvezi uvođenja funkcije praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama u većinskom državnom vlasništvu, čiji naziv ne zvuči nimalo zanimljivo kao posao koji se u nastavku pripisuje. U nastavku se tako pojašnjava da funkcija praćenja usklađenosti poslovanja »podrazumijeva sve poslove koji se odnose na usklađivanje funkcioniranja i poslovanja Pravne osobe s pravnom regulativom i internim aktima, procjene rizika u funkcioniranju i poslovanju Pravne osobe, brigu o provođenju dobre poslovne prakse, te sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih radnji«.

To znači da će u državnim tvrtkama, poput HŽ-a, Jadrolinije, HC-a, HAC-a, ACI-ja, Janafa, HEP-a ili Croatia Airlinesa sada postojati osoba ili cijeli zaseban odjel koji će voditi računa o tome da se tvrtka u svom poslovanju drži zakona koji vrijede u Hrvatskoj, da se drži etičnih pravila poslovanja, ali da će ujedno u začetku na samom izvoru, dok se još odluke donose, nastojati spriječiti sukob interesa i korupciju.

Protiv sukoba interesa

Dakle, dok s jedne strane premijer Andrej Plenković nastoji smanjiti ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa s druge strane državne tvrtke dobivaju svojevrsna mini povjerenstva koja će uz korupciju sprječavati i sukob interesa.

Ti bi posebni odjeli morali biti neovisni i trebali bi uprave i nadzorne odbore izvještavati o svim nepravilnostima i mogućim kršenjima propisa koje su otkrili tijekom svog rada. Posao je to kojeg su valjda dosad radile pravne službe u državnim tvrtkama, ali Vlada je odlučila da poduzeća imaju ljude koji su za to posebno zaduženi. S obzirom na to da će njihov položaj u kompaniji Pravilnikom odrediti uprava, pitanje je koliko će biti neovisni.

Vlada u svom obrazloženju ističe da je osnivanje takvih jedinica predviđeno nacionalnim programom reformi iz travnja ove godine, a uvjerena je da će to u državnim kompanijama poboljšati ovladavanje nad rizikom (ne)usklađenosti, rizikom od nastanka značajnog financijskog gubitka, jačanju korporativne kulture i ugleda društva, zaštiti od nezakonitog poslovanja, prevenciji sukoba interesa, smanjenju koruptivnih i drugih rizika koje društvo može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima.

Napominju i da je odluka u skladu sa smjernicama OECD-a o upravljanju trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države, te Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu 2019.-2020.