Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
18. listopada 2019.
Povećanje

Država povećala naknadu za besplatnu pravnu pomoć. Razlog? Odvjetnici nisu htjeli raditi po niskim tarifama

Foto Pixabay.com
Foto Pixabay.com
Autor:
Objavljeno: 7. svibanj 2019. u 7:31 2019-05-07T07:31:50+02:00

Dosad je u tarifi za besplatnu pravnu pomoć vrijednost boda bila pet kuna, pa je tako primjerice podnošenje podneska ili zastupanje na ročištu koje vrijedi 50 bodova odvjetnicima donosilo 250 kuna iz čega su morali platiti i javna davanja. 

ZAGREB - Vlada je odlučila za čak 40 posto povećati naknadu koju država plaća odvjetnicima koji zastupaju građane lošeg imovinskog stanja. Riječ je o institutu sekundarne besplatne pravne pomoći koji je uveden kako bi se svim građanima, pa i onima koji to ne mogu platiti, omogućio pristup sudu i pravičan postupak. Tarifa koju je država dosad za taj posao plaćala odvjetnicima bila je otprilike upola niža od onoga što odvjetnici inače naplaćuju prema svojoj tarifi, a podizanjem naknade besplatna pravna pomoć dosegnut će, procjenjuju naši sugovornici, otprilike do 70 posto odvjetničke tarife.

Dosad je u tarifi za besplatnu pravnu pomoć vrijednost boda bila pet kuna, pa je tako primjerice podnošenje podneska ili zastupanje na ročištu koje vrijedi 50 bodova odvjetnicima donosilo 250 kuna iz čega su morali platiti i javna davanja. Vlada je predložila da ubuduće vrijednost boda bude sedam kuna, pa će tako odvjetnici, iako njihova redovita tarifa i ona iz besplatne pravne pomoći nisu do kraja usporedive, zaostajati oko 30 posto u zaradi kad ih država plaća da zastupaju građane koji sebi ne mogu priuštiti odvjetnike.

Manje odvjetnika

Vlada se na ovaj potez odlučila jer bilo sve manje odvjetnika koji su taj posao bili spremni raditi po tako niskim tarifama.

– Od uspostave sustava besplatne pravne pomoći 2009. godine odvjetnička struka je prigovarala da je visina nakade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć nedostatna, a u prethodnim godinama došlo je do smanjivanja broja odvjetnika koji se nalaze na popisima Hrvatske odvjetničke komore za pružanje sekundarne pravne pomoći sastavljenim za područje jedinica područne (regionalne) samouprave što je uzrokovalo probleme uredima državne uprave u županijama, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba prilikom određivanja odvjetnika korisnicima sekundarne pravne pomoć – objasnilo je Ministarstvo pravosuđa razloge za povećanje vrijednosti boda za obračun naknade koju odvjetnici dobivaju kad država građanima omogućava besplatnu sekundarnu pravnu pomoć.

Tako će primjerice za zastupanje u postupcima iz obiteljskih odnosa, koji obuhvaćaju najviše šest radnji, odvjetnici dobivati ukupno 2.100 kuna iz čega će državi vratiti dio za javna davanja. Dosad je naknada za takvo postupanje bila 1.500 kuna.

Država građanima plaća odvjetnika primjerice i u postupcima iz radnih odnosa koji se tiču poništenja otkaza ili utvrđivanja prava na rad i to za to je spremna platiti najviše do 1.750 kuna, a taj iznos uključuje najviše pet pravnih radnji.

Besplatna pomoć i strancima

Osim hrvatskih državljana, sekundarnu pravnu pomoć u prošloj godinu dobili su i stranci. Najviše ih je, zanimljivo, čak sedam bilo iz Rusije, po šest iz BiH i Srbije te troje iz Ukrajine. Uz to, država je u 47 slučajeva osigurala pravnu pomoć i za osobe čije je državljanstvo bilo nepoznato.

Vrijednost naknade za vještake i sudske tumače koji su dio postupaka u kojima država plaća građanima sekundarnu pravnu pomoć Vlada nije povećavala, uz objašnjenje da se u slučaju gubitka spora ta naknada ne refundira državi, što je prilično neobično objašnjenje s obzirom na to da se državi ne refundira ni trošak odvjetnika koje im je država osigurala.

Najviše u Zagrebu

U 2018. godini građani su predali ukupno 6.779 zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći, od čega je odobreno ukupno 4.638 zahtjeva. No s obzirom na neriješene zahtjeve iz 2017. godine u prošloj godini država je odlučivala o više od deset tisuća zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć. Država je u prošloj godini odobrila, što je također dio sekundarne pravne pomoći, oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u 4.275 slučajeva, dok je zastupanja u sudskim postupcima bilo nešto manje – 3.119. Građani su najviše pomoći tražili kad su u pitanju postupci iz obiteljskih odnosa na koje se odnosi 1.639 predmeta.

Najviše zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći zaprimljeno je i odobreno u Gradu Zagrebu, odnosno zaprimljeno je 793, a odobreno 326 zahtjeva.

U Primorsko-goranskoj županiji je u prošloj godini 510 građana tražilo da im država kroz institut besplatne pravne pomoći osigura odvjetničke usluge. U istom je razdoblju odobren 281 zahtjev, odbijeno ih 42, odbačeno 8, a obustavljeno 16. No, istovremeno je država imala i neriješene zahtjeve iz 2017. godine, njih 123, što znači da je u prošloj godini u Primorsko-goranskoj županiji odlučivala o tome hoće li 663 građana dobiti pravo na pravnu pomoć na račun države.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
HEDONIST – Gourmet & Wine 2019.