ZAGREB Dok europsko gospodarstvo tone i dok analitičari strahuju od recesije, ekonomska aktivnost u Hrvatskoj početkom godine pokazala je znakove jačanja, kao da protuslovi nepovoljnom razvoju događaja u okruženju. Primjerice, promet u trgovinama na malo u veljači je skočio 8,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Riječ je o najvećem skoku maloprodaje u Hrvatskoj tijekom posljednjih 12 godina, što se pripisuje boljem stanju u kućnim proračunima građana. Kad se tome pribroje i povoljni podaci za siječanj, u prva dva mjeseca ove godine maloprodaja je porasla 6,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je važno zato što osobna potrošnja čini 57 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ona pridonosi rastu gospodarstva više od javne potrošnje, izvoza i investicija.

Prekinut trend pada

Da je gospodarstvo dobilo na zamahu, potvrđuje i industrijska proizvodnja koja je u siječnju i veljači ojačala 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Time je prekinut trend njezina pada, nakon što se u prošloj godini smanjila za jedan posto – prvi put od 2013. godine, ponajprije zbog brodogradnje koja se srozala 37 posto. U siječnju je za 15,7 posto povećan i obujam građevinske aktivnosti, što Hrvatska gospodarska komora pripisuje učinkovitijem korištenju novca iz europskih fondova.

Međutim, hrvatska maloprodaja u veljači, unatoč skoku, još je 4,3 posto niža nego što je bila u istom mjesecu 2008. godine, prema podacima Komore. To potvrđuje žalosnu činjenicu da se hrvatski životni standard i gospodarstvo – za razliku od većine europskih zemalja – još nisu oporavili od krize. Riječ je o zabrinjavajućem zaostajanju Hrvatske koja će, prema procjenama Europske komisije, tek na kraju ove godine dostići razinu kakvu je imala 2008., pod uvjetom da se gospodarski rast nastavi.

Novost je da su hrvatski građani početkom ove godine prvi put u posljednjih 14 godina primijetili kako se stanje u njihovom kućnim proračunima prestalo pogoršavati – prema anketi o pouzdanju potrošača koja se provodi od 2005., a na koju se poziva Komora. Uvijek je bilo više građana kojima se raspoloživi dohodak za potrošnju smanjivao, nego onih kojima se taj dohodak povećavao. Zaustavljanje dugogodišnjeg negativnog trenda potvrđuje i podatak da je broj građana, kojima se financijska situacija na početku ove godine popravila, postao jednak broju onih kojima se pogoršala.

– To je djelomično utjecalo na ubrzanje rasta maloprodajnog prometa u veljači, procjenjuju u Komori. Rastu prodaje, upozorava Komora, pridonijela je i nova porezna reforma koja je početkom godine smanjila porez na plaće, što je povećalo kupovnu moć stanovništva. U veljači su prvi put isplaćene nove minimalne plaće, koje sada iznose 3.000 kuna, ili 250 kuna više nego lani. Prosječna neto plaća lani je iznosila oko 6.250 kuna.

Novac iz inozemstva

Stanje u džepovima hrvatskih građana zaista je poboljšano, ali i zbog razloga koji se rjeđe spominju. Nije riječ samo o tome da su strani turisti lani u Hrvatsku donijeli rekordnih 10,1 milijardi eura, što je mnogima u našoj zemlji popravilo standard. Naime, i iseljeni građani prošle su godine poslali u zemlju rekordnih 2,1 milijardu eura doznaka, prema podacima Hrvatske narodne banke.

Doznake iz inozemstva, nema sumnje, obiteljima u Hrvatskoj znatno su propravile kupovnu moć i povećale potrošnju u zemlji. Preračunato, radi se o 15,7 milijardi kuna, ili oko 900 milijuna više nego 2017. Za usporedbu, svim umirovljenicima prošle godine za mirovine je isplaćeno gotovo 40 milijardi kuna. Pretpostavlja se da doznake građana iz inozemstva rastu i početkom ove godine, budući da iseljavanje ne prestaje. To govori kako je stanje u hrvatskom gospodarstvu zapravo loše, a bez dovoljno radnika ne može ni imati dobru perspektivu. Zabrinjavajuće jest da su radnici u inozemstvu putem doznaka poslali Hrvatskoj dvostruko više novca od iznosa stranih investicija.

Istodobno, blagi ulazni trend gospodarstva potvrdili su i podaci Ekonomskog instituta za siječanj. Tada je ekonomska aktivnost (indeks CEIZ) neznatno ojačala u usporedbi s posljednjim tromjesečjem prošle godine. Hrvatski BDP u siječnju je rastao 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, ali je slabio u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prema Institutu. To može značiti da se početkom godine radi o privremenom poboljšanju, prije nego što se gospodarstvo Hrvatske pridruži europskom silaznom trendu.