Novi neradni dan?

Dobivamo novi neradni dan? Dan pada Vukovara postaje praznik i spomendan na sve žrtve Domovinskog rata

Dražen Ciglenečki

Arhiva NL

Arhiva NL

U razgovoru s čelnicima HVIDRA-e Plenković je rekao i da se razmatra naglašenije nego dosad obilježavanje 15. siječnja, jer je tog dana 1992. Europska zajednica priznala Hrvatsku



ZAGREB – Premijer Andrej Plenković položio je jučer vijenac na spomen-ploču na Banskim dvorima, a povodom 28. obljetnice raketiranja te zgrade. Bila je to prilika da Plenković kaže nešto i o današnjem Danu neovisnosti, posvećenom konačnom izlasku Hrvatske iz Jugoslavije, ali i o novom zakonskom reguliranju nacionalnih praznika.


– Zračni napad na Banske dvore bio je prekretnički trenutak u procesu osamostaljivanja Hrvatske. Srećom, državno vodstvo je preživjelo napad, nakon toga je uslijedila ključna i definitivna odluka Sabora, koji je na tajnom zasjedanju u zgradi Ine raskinuo sve državno-pravne veze sa strukturama bivše države, izjavio je Plenković. Dodao je da je 8. listopada važan »u kontekstu respekta i poštovanja prema Domovinskom ratu, hrvatskim braniteljima, prvom predsjedniku Tuđmanu, jasno izraženoj volji hrvatskog naroda na referendumu za stjecanjem neovisnosti i, u konačnici, međunarodnoga priznanja te postizanja činjenice da je Hrvatska postala međunarodni subjekt«.


Cjelovito rješenje


Što će, međutim, dalje biti s praznicima kojima se obilježavaju bitni datumi novije hrvatske povijesti? Ovaj će tjedan započeti javno savjetovanje o prijedlogu izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Prije toga će se o njima izjasniti središnja tijela HDZ-a, kao i svi koalicijski partneri.




– Rješenje je cjelovito, pažljivo osmišljeno, radili smo dugo na tome i konzultirali se, naglasio je predsjednik Vlade.


Zasad je sigurno da HDZ želi da se Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, jer je na taj dan 1990. konstituiran Sabor nakon prvih demokratskih izbora, a Franjo Tuđman postao predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske. Godinama su lideri HDZ-a o tome pričali, a Plenković namjerava to i provesti u djelo. No, kad je prije nekoliko mjeseci najavio da planira do kraja godine ukinuti Dan državnosti 25. lipnja, pojedini njegovi koalicijski partneri nisu za to pokazali naročito razumijevanje, budući da 30. svibnja 1990. nije stvorena nikakva država. Plenkovićeve su ambicije i šire, pa je zamislio opsežnije promjene spomenutog Zakona.


– Govorimo o razdoblju od 1990. do 1998., ali na način koji također ima afektivni element u hrvatskom narodu. Poštujemo pravne, ustavno-pravne i međunarodnopravne posljedice svake od tih odluka u pojedinim od ključnih datumima, ali i dio koji se tiče mlade generacije prema institucijama hrvatske države, izjavio je predsjednik Vlade.


U Ministarstvu uprave neslužbeno doznajemo da nema još definitivnog zakonskog prijedloga, da se usuglašavaju još neki detalji. Postoji ideja da Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studeni, bude neradni dan. O tome je, doznajemo, Plenković govorio i na jučerašnjem sastanku s predstavnicima HVIDRA-e.


Veliki iskorak


– Ukoliko bi se 18. studenoga proglasio državnim blagdanom, jer je taj 18. studenoga u mislima i emocijama hrvatskoga naroda, taj dan doista bi bio još i veći. To bi bio veliki iskorak za grad Vukovar i žrtvu koju je podnio u Domovinskome ratu. Siguran sam da će se time još dodatno učvrstiti poštovanje prema Vukovaru i njegovoj žrtvi u Domovinskome ratu, komentirao je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.


U razgovoru s čelnicima HVIDRA-e Plenković je rekao i da se razmatra naglašenije nego dosad obilježavanje 15. siječnja, jer je tog dana 1992. Europska zajednica priznala Hrvatsku, a 1998. je 15. siječnja završen proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Jučer se nagađalo i da bi 8. listopad mogao izgubio status državnog blagdana.