RIJEKA Cesta D-403 je dokumentacijski spremna, velika većina imovinskopravnih problema je uz pomoć Grada Rijeke riješena. Imamo izmijenjenu lokacijsku dozvolu i u rujnu ćemo napisati natječaj. Ostalo je još nekoliko čestica i to bi trebalo biti gotovo do kraja godine, kazao je Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, odgovarajući u intervjuu u Novom listu na pitanje u kojoj je fazi projekt ceste D-403. Na pitanje kako će se i kada zaokružiti model financiranja, Škorić je kazao:

– Radi se o ogromnom poslu, vrijednom oko 60 milijuna eura. Varijanta je kredit neke razvojne banke, EIB-a ili EBRD-a, a još uvijek postoji i opcija korištenja europskih fondova. Koja god varijanta financiranja bila, neće se prolongirati realizacija i do kraja godine trebali bismo imati odabranog graditelja ceste D-403. 

Koji će biti rok za izgradnju ceste D-403?

– Tri godine. Ako se započne u planiranom roku, izgradnja ceste D-403 od čvora Škurinje do Luke Rijeka treba biti završena krajem 2021. godine. Moramo dobiti respektabilnu tvrtku i takve ćemo uvjete staviti u natječaj baš zato što je projekt vrlo zahtjevan. 

Može li uopće bilo koja hrvatska tvrtka izgraditi cestu D-403?

– Mislim da jedna sigurno može, a to je GP Krk, koji ima reference,  možda i u suradnji s nekim partnerom izvana. 

Što je sa čvorom Orehovica na riječkoj obilaznici? Napravljena je samo prva faza lokalnih izlaza. Što je s drugom i trećom fazom koje su bitno skuplje i zahtjevnije?

– Planiramo graditi 2. i 3. fazu iduće godine. Sredstva su u planu iz našeg proračuna i iduće godine bi trebao biti raspisan natječaj i izabran graditelj. Mislim da se radi o investiciji vrijednoj oko 40 milijuna kuna. 

Koje se dugoročno važnije investicije planiraju na području Primorsko-goranske županije?

– Uz cestu D-403 i čvor Orehovica, treba spomenuti i dionicu Delnice – Rogozno u Gorskom kotaru, projekt vrijedan oko 60 milijuna kuna. Gradi se i rotor Martinkovac, koji također kasni zbog imovinsko-pravnih odnosa i drugih razloga, kao i rotor Kuk. No, te će se investicije sigurno završiti ove godine. U planu su i investicije na Cresu, na potezu od Brestove prema unutrašnjosti otoka, gdje treba proširiti cestu. Također i na Lošinju. Na Krku je u razmatranju obilaznica Baške i taj je projekt u fazi pripreme dokumentacije te ćemo ga pokušati prijaviti prema europskim fondovima. Razmatra se i alternativa cesti D-102 na Krku, koja je problematična zbog premalog kapaciteta i velikog opterećenja, pogotovo vikendima u sezoni. Istražuje se opcija nove trase.

Ta trasa bi morala biti vezana i uz projekt drugog Krčkog mosta?

– Da. To su dugoročni planovi i vezani su uz preseljenje luke. No, svakako će biti nužno ulagati u novi most.

Što je s projektom liburnijske obilaznice? 

– Ako govorimo o obilaznici Opatije, taj je projekt u izradi i bit će gotov iduće godine. Riječ je o golemoj investiciji i veliki je problem visoka cijena zemljišta, što nam otežava rješavanje skupih imovinskopravnih odnosa. Financiranje će biti moguće samo iz europskih fondova. Obilaznica Opatije u ovom trenutku nije prioritet. Veći je prioritet naći rješenje za čvor Matulji kako bi se izgradio dodatni prometni trak. Pokušavamo naći u dogovoru s ARZ-om i BINA Istrom jedno privremeno rješenje, eventualno čak i izgraditi rotor na čvoru Matulji ili postaviti dodatne rampe kako bi se povećala protočnost prometa, jer se, pogotovo u sezoni, stvaraju kolone skroz do tunela Učka. Semaforizirana raskrižja su u kontekstu protočnosti prometa i inače veliki problem u Opatiji i Rijeci.