Foto Darko Jelinek
Fokus stavljamo na razvoj ponude i stvaranje potražnje za cjelogodišnji turizam, stvaranje uvjeta za razvoj kontinentalnog turizma te selektivnih oblika turizma poput zdravstvenog, eno-gastro, nautičkog turizma i drugog, i to ne samo kroz promociju i programe potpora, već i zakonodavne izmjene
U Hrvatskoj je proteklog vikenda premašena brojka od 100 milijuna noćenja, što je ostvareno tjedan dana ranije nego lani. Najviše noćenja ostvareno je s tržišta Njemačke, Hrvatske i Slovenije te Austrije. O tome kako vidi dosadašnji tijek turističke godine, koji su se problemi iskristalizirali, ali i što se može očekivati u 2020. godini, razgovarali smo s ministrom turizma Garijem Cappellijem koji sudjeluje na današnjoj konferenciji Novog lista Putovanja za generacije x, y, z.
Špica sezone je za nama, dapače, posezona je u punom jeku. Kako ste zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone?
– Polako se bližimo ostvarenju još jednog turističkog rekorda. Već smo premašili 100 milijuna noćenja i to gotovo tjedan dana ranije nego prošle godine te stoga smatram kako možemo biti itekako zadovoljni s dosadašnjim dijelom turističke godine koja je u skladu s našim najavama i očekivanjima. Ono što je još važnije, što prema prvim pokazateljima očekujemo rekordnu godinu i po turističkim prihodima koji su temelj za konkurentno poslovanje, nove investicije i općenito razvoj turističke ponude.
Koji su se problemi ove godine iskristalizirali, a na kojima će trebati poraditi iduće godine? Koje pouke, eventualno, možemo izvući?
– Iz godine u godinu svaki segment naše ponude moramo unapređivati i to je ono što stalno naglašavam. Razvoj turizma ne možemo promatrati kratkoročno, već dugoročno. Svaka godina je novi izazov i prilika da se na turističkom tržištu bolje pozicioniramo. Puno se govorilo o ovoj turističkoj godini, o konkurenciji i o našoj ponudi, a moramo biti itekako svjesni kako Hrvatska kao dio najkonkurentnije turističke regije – Mediterana, kontinuirano ostvaruje odlične rezultate i to je zaista velik uspjeh. To je ujedno i formula za budućnost turizma, kvaliteta i kontinuiran te održiv razvoj.
Podizanje kvalitete
Vrlo često se spominjalo kako su najviše problema imali iznajmljivači. Po Vama ima li Hrvatska previše obiteljskog smještaja ili je problem u njegovoj strukturi?
Foto Darko Jelinek
– Sigurno im je bilo najizazovnije. Privatni smještaj obuhvaća najveći dio naših smještajnih kapaciteta, ponuda je velika, možemo reći da je na nekim mjestima veća od potražnje, posebice kad je u pitanju privatni smještaj s tri zvjezdice. Međutim, vjerujem kako će samo tržište regulirati odnos između ponude i potražnje i kako kvalitetan smještaj svih kategorija neće imati problema s popunjenošću. Upravo zato potičemo podizanje kategorije ne samo u privatnom, već u cjelokupnom smještaju jer je potražnja u tom tržišnom segmentu svake godine sve veća, donosi veće prihode i traženija je kroz duže razdoblje u godini, odnosno znatno je manje izražena sezonalnost s obzirom da i sami objekti visoke kategorije nude dodatne sadržaje koje predstavljaju dodatan motiv dolaska turista.
U Hrvatskoj na jednog stanovnika dolaze četiri turista, kaže statistika. Jesmo li dosegnuli svojevrstan vrh nosivog kapaciteta?
– Neke destinacije jesu, a neke imaju još prostora. Sveukupno gledajući, smatram da smo dosegnuli razinu koja je prihvatljiva, barem kad su u pitanju ljetni mjeseci turističke godine. Značajniji rast broja turista tijekom ljetnih mjeseci, na što se nažalost često stavlja naglasak za definiranje uspješnosti turizma, ne samo da nije realan za neke destinacije, već bi bio i kontraproduktivan jer u pitanje dovodimo cjelokupnu infrastrukturu i kvalitetu života u tim destinacijama. Ono na što fokus stavljamo su razvoj ponude i stvaranje potražnje za cjelogodišnji turizam, stvaranje uvjeta za razvoj kontinentalnog turizma te selektivnih oblika turizma poput zdravstvenog, eno-gastro, nautičkog turizma i drugog, i to ne samo kroz promociju i programe potpora, već i zakonodavne izmjene.
Što za promidžbu Hrvatske znači da je Rijeka dogodine Europska prijestolnica kulture?
– S obzirom na to da je kultura već sada važan motiv dolazaka turista u našu zemlju te prema posljednjim istraživanjima 12,3 posto turista dolazi u Hrvatsku zbog kulture, dok 14,4 posto njih odlazi na koncerte, u muzeje, posjećuje kulturne znamenitosti i kazališta, Rijeka i cijela Hrvatska putem projekta Europska prijestolnica kulture povećat će opseg i raznolikost kulturne ponude, proširiti pristup i sudjelovanje u kulturi, jačati kapacitete kulturnog sektora i njegove veze s drugim sektorima te povećati međunarodnu vidljivost na kulturnoj sceni. Značajno je što će se projekt odvijati u 2020. godini u kojoj Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije što će stvoriti dodatni prostor za povezivanje ovih dvaju događaja i dati mogućnost da se Rijeka i Hrvatska predstave Europi. Hrvatska Vlada podupire projekt Europske prijestolnice kulture, kako financijski, tako i u svojim nastupima na međunarodnoj sceni promovirajući projekt na svim razinama.
Održivi turizam nužnost
Na Lošinju se najdalje došlo po pitanju održivog upravljanja destinacijom u Hrvatskoj. Koje se pouke i primjeri dobre prakse mogu prenijeti u ostatak naše zemlje? Možemo li razvijati održivi turizam?
– Održivi turizam je danas nužnost. Turističko tržište je globalizacijom i digitalizacijom postalo neizmjerno veliko i danas jednostavno svatko mora razmišljati održivo ako uopće želi razvijati turizam. Kao što sam prethodno spomenuo, razvoj turizma se mora promatrati dugoročno i planski. Zato smo i kroz naše potpore omogućili sufinanciranje studija održivosti i pokrenuli projekt Hrvatski opservatorij održivog razvoja turizma (CROSTO) u okviru kojeg se razvoj turizma, njegovi ekonomski, okolišni i društveni učinci prate putem primjene sustava različitih pokazatelja. To je ujedno i tek jedan od dvadesetak takvih opservatorija u svijetu. Na Lošinju je već 2006. godine pokrenut dugoročni projekt vezan uz mjerenje i praćenje održivosti te je stoga Lošinj danas destinacija kakva jest upravo zahvaljujući mjerenjima i praćenjima različitih pokazatelja, projektima i odlukama koje su se donosile prethodno, planski. Svaki segment od javne infrastrukture, trgovina, turističkih ponuda i smještaja, zadovoljstva gostiju i slično, važno je pratiti te planirati potrebe za buduće razdoblje kako bi u budućnosti minimalizirali moguće probleme i stvorili uvjete za održiv rast. Lošinj je svakako jedan od primjera kako destinacije u Hrvatskoj mogu razvijati održivi turizam.
Jasno je da treba raditi na podizanju kvalitete ponude. Kojim mjerama Ministarstvo i Vlada potiču ulaganja i podizanje kvalitete?
– Kroz posljednjih nekoliko godina samo kroz program razvoja javne turističke infrastrukture i program namijenjen stvaranju i unapređenju kvalitete postojeće turističke ponude u privatnom sektoru, Ministarstvo turizma je sufinanciralo više od 1.500 projekata s preko 140 milijuna kuna. Neki od tih istih projekata su danas dobitnici brojnih priznanja za kvalitetu i inovativnost. Takve i slične programe potpora ćemo nastaviti i u budućnosti. Za privatni smještaj smo osigurali posebne uvjete kreditiranja u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. Kroz nove zakonodavne izmjene smo stvorili uvjete za kvalitetniju suradnju i upravljanje razvojem destinacija na lokalnoj i regionalnoj razini. Svi ti projekti temelj su za neke rezultate koji će se tek ostvariti.
Ljudski potencijali
Kakvi su financijski pokazatelji za ovu godinu u turizmu?
– Dosadašnji pokazatelji pokazuju da nas ove godine očekuju rekordni rezultati kad su u pitanju prihodi u turizmu. U prvih osam mjeseci samo u djelatnostima pružanja usluge smještaja te hrane i pića fiskalizirano je 1,6 milijardi kuna, odnosno čak osam posto više nego li u istom razdoblju prošle godine. Uskoro nas očekuju rezultati ukupnih turističkih prihoda za prvu polovicu 2019. godine kad ćemo moći donijeti i konkretnije procjene za čitavu godinu.
Smanjen je PDV u ugostiteljstvu, tu je i četvrti krug porezne reforme. Hoće li se nagodinu po pitanju kadrova lakše disati?
– Naša Vlada je ove godine kroz kvote i svoja ulaganja od 6,5 milijardi kuna u zapošljavanje osigurala neometan rad, ne samo u turizmu i ugostiteljstvu, već i cjelokupnom gospodarstvu. Gledajući samo turizam, radna snaga je jedan od najvećih izazova u svijetu i upravo je zato Svjetska turistička organizacija (UNWTO) ovu godinu posvetila ljudskim potencijalima. Svjesni tih izazova, mi smo pokrenuli niz programa s ciljem popularizacije zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu pa sve do stipendiranja učenika i studenata. Velik iskorak za budućnost hrvatskog turizma svakako predstavljaju regionalni centri kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu za koje smo osigurali 300 milijuna kuna. U centrima će se provoditi aktivnosti kojima će se osigurati kvalitetni kadrovi, koji bi nakon završetka obrazovnog procesa bili spremni aktivno se i učinkovito uključiti u radne i upravljačke procese, a to će poslodavcima u turizmu omogućiti kvalitetnu radnu snagu.
Foto Darko Jelinek
Autohtoni doživljaj
Predstoji i izrada nove Strategije turizma. Kakav turizam Hrvatska treba daje razvijati, tko nam ustvari treba biti uzor?
– Smatram da se ne bismo trebali ni s kim uspoređivati u smislu turističke destinacije jer Hrvatska nudi jedinstvene raznovrsne turističke proizvode te nama svojstven autohtoni doživljaj. Smjer dugoročnog turističkog razvoja definirat ćemo novim Razvojnim planom za razdoblje od sedam godina u kojoj će naglasak biti na održivom razvoju i kvaliteti ponude. Svakako želimo nastaviti razvijati posebne oblike turizma te dodatno osnažiti kontinent. To su postulati koji će osigurati cjelogodišnje poslovanje u turizmu i smanjenje pritiska na ljetne mjesece. Kvantitativni ciljevi bit će postavljeni u skladu s očekivanjima koja će proizlaziti iz ovih ciljeva.
Kakvi su podaci za posezonu, kakva je situacija na terenu?
– Nakon uspješnog dosadašnjeg dijela turističke godine u kojem smo ostvarili povećanje ne samo turističkog prometa već i vrlo važno povećanje potrošnje turista, u rujnu i listopadu očekujemo ponavljanje prošlogodišnjih brojki ili, ovisno o tržištu, daljnji rast broja dolazaka i noćenja prije svega s dalekih tržišta SAD-a, Kine i Koreje, ali i s tržišta Rusije i Francuske. Hrvatska turistička zajednica već je sredinom kolovoza započela s provođenjem promotivnih kampanja za ovaj dio turističke godine i to na 14 najznačajnijih emitivnih tržišta, a slijede nam i kampanje u idućem dijelu godine sukladno marketinškom planu. Ovo je također razdoblje u kojem se intenzivno počinjemo pripremati za iduću turističku godinu.
Sigurnost komparativna prednost
Turistički sektor već naveliko priprema turističku 2020. Što očekujete, hoće li biti izazovna kao i ova? Spominje se i pitanje recesije, pred nama je i Brexit, propao je »Thomas Cook«…
– Prošla su vremena kada smo već pri kraju jedne godine imali dosta jasnu sliku i predviđanja za iduću. To se događa zbog novih preferencija i načina putovanja turista. Možemo reći kako je prošlo vrijeme dugoročnog planiranja putovanja uz pružanje usluga trećih strana. Zbog dostupnosti ponuda smještaja, prijevoza i turističkih proizvoda u destinaciji, turisti sve više samostalno organiziraju putovanja posredstvom interneta, a često se za putovanje odlučuju u zadnji tren. Zbog toga sustavno i planski radimo na pozicioniranju naše zemlje kao poželjne turističke destinacije koja pruža raznovrstan izbor aktivnosti prilagođenih različitim tržišnim segmentima gostiju. Uz napore koje ulažemo kako na prilagođavanju turističkog sustava suvremenim trendovima, tako i u nove oblike promocije na tržištima, vjerujem kako ćemo i iduće godine biti zadovoljni rezultatima, međutim, oni sigurno neće doći sami od sebe. Godina će zasigurno biti izazovna te smatram kako će se svi dionici turističkog sustava trebati potruditi kako bi privukli i zadovoljili očekivanja gostiju.
Što poručiti gostima koji dolaze u Hrvatsku, je li Hrvatska i dalje miroljubiva i gostoljubiva zemlja, otvorena za sve?
– Jedna od hrvatskih komparativnih prednosti zasigurno je stanje sigurnosti zemlje i osjećaj sigurnosti koji gosti osjećaju prilikom boravka ovdje. Osim toga, naša je gostoljubivost i briga za gosta cijenjena i gosti je prepoznaju. Međutim, to ne znači da se ne moramo i dalje educirati po pitanju načina na koji se odnosimo prema gostima, kako im na najbolji način prezentirati sve što Hrvatska nudi te kako ih svojim ponašanjem i ophođenjem prema njima potaknuti da ponovo odaberu Hrvatsku kao destinaciju i preporuče je svojim obiteljima i prijateljima. Kao što već godinama ponavljamo, upravo je čovjek onaj koji čini razliku i usprkos novim ulaganjima u turističku ponudu i infrastrukturu, ako nema djelatnika i lokalnog stanovništva koje će je na adekvatan način prezentirati, ona neće iskoristiti svoj puni potencijal. Zato je jednako, čak i važnije, ulagati u ljude i educirati ih, koliko i u turističku i drugu infrastrukturu i ponudu.
Kvarner regija visoke kvalitete
Kako vidite potencijal kvarnerske regije? Vidimo da je Kvarner sada po broju noćenja i dolazaka treća turistička regija. Koji su još potencijali ostali neiskorišteni ili nedovoljno iskorišteni?
Početak jeseni je obilježilo i pitanje visine boravišne pristojbe. Novim zakonskim okvirom nižim razinama vlasti je dana svojevrsna poluga da ipak donekle upravljaju turizmom, jesu li to i iskoristile, jesu li zakonske izmjene dale rezultata?
– Zakonske izmjene su stvorile preduvjete da bi se hrvatski turizam mogao razvijati brže. Siguran sam kako će se već u bližoj budućnosti vidjeti brojne promjene, ali za prave rezultate potrebno je ipak malo vremena. Cjelokupni sustav turističkih zajednica doživljava jednu transformaciju i zato za ovo prvo razdoblje želimo prije svega osigurati kvalitetnu prilagodbu. Sustav smo decentralizirali, boravišne pristojbe će se donositi na temelju različitih strategija, budućih projekata i razvojnih planova. Svaka destinacija u Hrvatskoj je različita, zahtijeva specifične stimulacije i prilagodbe koje se mogu donositi na lokalnoj i regionalnoj razini, a upravo smo to htjeli kroz ove zakonske izmjene, stvoriti moderan turistički sustav koji može biti samoodrživ i poticajan za udruživanje.
– Kvarnerska regija ima prednost dobre prometne povezanosti te se kvalitetnim ulaganjima u smještajnu infrastrukturu i dodatnim osnaživanjem selektivnih oblika turizma kao što su nautika, eno-gastronomija i zdravstveni turizam može postići velik napredak u povećanju turističkog prometa u pred i posezoni. Ova regija posjeduje velik potencijal zbog toga što na malim udaljenostima nudi raznovrsnost ponude gorja, otoka i primorja. Zbog blizine susjednih država kao što su Slovenija, Austrija i Italija, gosti s tih tržišta se i izvan ljetnog dijela turističke godine odlučuju na kraće odmore ili duža putovanja kada u destinaciji postoji kvalitetna ponuda. Također, kvarnerska regija zbog postojanja aerodroma na otoku Krku ima mogućnost privlačenja gostiju i s daljih tržišta, što izuzetno kvalitetno čini posljednjih godina, a čemu je pridonio i program jačanja Hrvatske kao aviodestinacije u koji je Ministarstvo turizma u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom u posljednje dvije godine uložilo 70 milijuna kuna.
Vidimo i da je došlo do prodaje Liburnia Riviera Hotela, gradi se novi Hilton u Rijeci, crikvenički Jadran i Imperial ulažu u objekte… Očekuje li nas iskorak?
– Svako ulaganje koje znači povećanje kvalitete za sobom zasigurno donosi povećanje popunjenosti, produženje aktivnosti na veći broj mjeseci u godini i povećanje potrošnje. To su sve ciljevi za koje se zalažemo u Ministarstvu turizma i zbog kojih ćemo nastaviti ulagati u poboljšanje uvjeta za investiranje u hrvatski turizam kako bi investitori dobili snažniji poticaj za ulaganje i u nove objekte, i u obnovu i povećanje kvalitete postojećih. Vjerujem kako će dolazak velikog svjetskog turističkog brenda obogatiti turističku ponudu u Rijeci te će se ona moći nastaviti pozicionirati kao kvalitetna city break destinacija. Uz nove hotele koji su ove godine otvoreni te obnovu hotela u Opatiji, Crikvenici i drugim destinacijama, Kvarner se pozicionira kao turistička regija visoke kvalitete koja može zadovoljiti potrebe različitih tržišnih segmenata gostiju.
