SDP-ova eurozastupnica

Biljana Borzan: ‘Samo ekonomski rast može vratiti iseljene. Hrvatskoj trebaju korjenite promjene’

Zdenko Duka

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

Ljudi se vraćaju kad se značajno poboljšaju ekonomski i drugi uvjeti. Kada je reindustrijalizacija u pitanju, Hrvatska mora iskoristiti priliku za stvaranje novih radnih mjesta kroz »Zeleni New Deal«, strategiju EU-a za održivi razvoj i korjenite promjene u gospodarstvu.



Osječka liječnica, istaknuta i popularna SDP-ovka, prošlog ljeta je po treći put izabrana u Europski parlament, dobivši ovog puta najveći broj preferencijalnih glasova na SDP-ovoj listi. Prije nekog vremena izabrana je i za potpredsjednicu grupe socijalista i demokrata u EP-u.


Izabrani ste za potpredsjednicu grupe socijaldemokrata u Europskom parlamentu, što je veliko osobno priznanje. Kakvu odgovornost i djelokrug poslova podrazumijeva ta vaša funkcija unutar grupe i EP-a?


– Drago mi je što su kolege prepoznale moj rad u prošlom mandatu i što su me izabrali za ovu funkciju. To je velika stvar za SDP, a i za Hrvatsku jer povećava naš utjecaj u grupaciji koja ima 154 zastupnika u Europskom parlamentu. Moj moto oduvijek je bio »moj posao je da EU radi za ljude«, a moj potpredsjednički resor se zove Nova ekonomija koja radi za ljude. On obuhvaća tri odbora: odbor u kojem sam radila još od prošlog mandata – za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača, zatim Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku te Odbor za međunarodnu trgovinu. To je iznimno zahtjevno područje, ali me veseli što ću kao socijaldemokratkinja imati velik utjecaj na politike koje će društvo činiti pravednijim. Želim, kao i dosad, raditi na konkretnim rješenjima koja će povećati kvalitetu života građana Hrvatske i cijelog EU-a.




Bit ćete izvjestiteljica grupe socijaldemokrata za održivu proizvodnju i potrošnju, odnosno kako osigurati dulju trajnost uređaja i zabranom tzv. ugrađenih kvarova koji uzrokuju prestanak rada uređaja odmah nakon isteka jamstva. Kakve su realne šanse da uređaji koje kupujemo budu kvalitetniji i dugotrajniji?


– To je inicijativa koju sam započela još u prošlom mandatu i to nakon pritužbi građana da im kućanski aparati »crknu« odmah nakon isteka jamstva. S obzirom na napredak tehnologije, teško je objasniti zašto perilice rublja koje su kupili naši roditelji još uvijek rade, a one koje danas kupimo se kvare u prvih nekoliko godina upotrebe. Isto tako, cijene rezervnih dijelova čine popravak neisplativim. Povjerenik za potrošače Didier Reynders je u saslušanju pred Parlamentom obećao novi zakon i vjerujem da će u okviru novih »zelenih« inicijativa i ova zaživjeti. Na taj način bismo građanima uštedjeli novce, zaštitili okoliš i stvorili nova radna mjesta popravljajući, a ne bacajući uređaje.


Kontrole i visoke kazne


Postoje li i dalje razlike u kvaliteti istovrsnih i istoimenih proizvoda koji dolaze na naše i istočnoeuropska tržišta, u odnosu na tržišta zapadnih zemalja?


– Sve manje i manje. Čim smo krenuli u izmjene zakona, neki proizvođači poput HIPP-a, Ferrera i Bahlsena su izjednačili recepturu. U nekim državama članicama EU-a se ne čeka na stupanje na snagu europskog zakona, već se krenulo u usvajanje svojih nacionalnih mjera. Kada smo krenuli u ovu bitku, proizvođačima se činilo nevjerojatno da ćemo uspjeti i nitko ništa nije poduzimao, ali su ubrzo shvatili da nemaju izbora i nikome se više neće isplatiti varati građane zbog čestih kontrola i velikih kazni koje smo propisali.


Prije odluke Europske komisije o tome da Hrvatska ispunjava kriterije za ulazak u schengensku zonu, svi su hrvatski eurozastupnici zajedno uputili pismo EK-u da donese takvu odluku. I ranije su hrvatski europarlamentarci ponekad jedinstveno reagirali. U kojim slučajevima tako reagirate i kako se o tome dogovarate?


– Ukoliko se radi o pitanjima hrvatskog nacionalnog interesa, tu nema puno rasprave. Svaki put se neovisno o političkim opcijama brzo dogovorimo oko zajedničke akcije, i svatko od nas unutar svoje političke grupe lobira kako bi skupili većinu. U prošlom mandatu sam tako s bivšom zastupnicom Marijanom Petir zaštitila hrvatski interes vezano za naše šume, premda se ideološki jako razlikujemo u stavovima.


Vi i ostali eurozastupnici iz SDP-a i velika većina zastupnika grupe socijalista i socijaldemokrata glasali ste za novu Europsku komisiju i ona upravo počinje s radom. Time ste glasali i za Dubravku Šuicu, iako je ranije bilo i mišljenja da je ne treba podržati?


– Da smo se mogli izjašnjavati o pojedinačnim prijedlozima svake države, situacija bi zasigurno bila drugačija. No, glasalo se za Komisiju u cjelini i podržali smo je jer EU više nema vremena za gubljenje na političke manevre i pozicioniranje. Da nismo podržali, pružili bismo neopisivo veselje ekstremistima i euroskepticima.


Kohezijska politika


Hoćete reći da, kad bi se za Dubravku Šuicu glasalo pojedinačno, vas troje hrvatskih socijaldemokrata ne biste glasali za nju?


– To je hipotetsko pitanje jer tako taj proces ne funkcionira, ali da funkcionira, gospođa Šuica bi morala dati jasne odgovore na pitanja vezana za njenu imovinu prije nego bismo donijeli odluku hoćemo li je podržati.



 Naravno, često postoje ideološke razlike u promišljanju toga što je pravi hrvatski nacionalni interes. Velikim zemljama u EU-u lakše je realizirati vlastiti nacionalni interes, a mnogi u Hrvatskoj smatraju da EU i globalizam uopće puno više pogoduje velikima i moćnima. Mislite li i vi tako, ili ipak samo o nama samima ovisi hoćemo li biti uspješna ili neuspješna zemlja? – Nisam od onih koji se žale i ne poduzimaju ništa, nego od onih koji se bore. Kada uzmete u obzir da se od početka mandata u Europskom parlamentu borim za ravnopravnost naših građana u EU-u, onda je posve jasno da EU još uvijek u mnogim poljima funkcionira kao tvorevina u kojoj ima jednakih i »jednakijih«. No, ulaskom u EU smo došli u priliku biti ravnopravni onima iz zapadne Europe. Da nismo ušli u EU, to ne bismo vjerojatno nikad uspjeli. Ovako je na nama da preuzmemo inicijativu i izborimo se za sebe. Ja sam svojim primjerom pokazala da se to može.



Baš je za Hrvatsku možda najteži demografski problem – onaj kojim bi se trebala posebno baviti povjerenica Dubravka Šuica. Zemlja nam je potpuno deindustrijalizirana, priraštaj u teškom minusu uz odlazak i stotina tisuća, uglavnom mladih, u inozemstvo. Ima li vaša grupacija socijalista i demokrata jasne ideje kako institucije EU-a mogu pomoći ovakvim zemljama?


– Iskustva zemalja iz velikog kruga proširenja 2004. pokazuju da se ljudi vraćaju kad se značajno poboljšaju ekonomski i drugi uvjeti. Uglavnom su to zemlje koje su maksimalno iskoristile prilike koje pružaju EU fondovi, npr. Poljska. Upravo je kohezijska politika jedan od alata za usporavanje iseljavanja, odnosno povratak iseljenih. Kada je reindustrijalizacija u pitanju, Hrvatska mora iskoristiti priliku za stvaranje novih prilika i radnih mjesta kroz Zeleni New Deal, strategiju EU-a za održivi razvoj i korjenite promjene u europskom gospodarstvu koja će uskoro biti pokrenuta. Glavna i odgovorna osoba u vrhu EU-a za to je upravo socijaldemokrat Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije.


Ambiciozni ciljevi


A kako se može pomoći migrantima koji neće odustati od putovanja u Europu, iako ih niti jedna zemlja ne želi više primiti?


– Razvojna pomoć zemljama iz kojih migranti dolaze, odnosno rješavanje problema na izvoru, ključno je za ovaj problem. Ljudima u tim zemljama trebaju mir, stabilnost i perspektive, jer bez njih će i dalje riskirati svoje i živote svojih obitelji da se domognu Europe. Nadalje, EU može pomoći maksimalnim angažmanom u financiranju prihvatnih kampova, prvenstveno u Turskoj. No, oni koji ipak dođu do EU-a moraju biti tretirani po zakonima i međunarodnim konvencijama, što je Hrvatska pokazala u vrijeme najvećeg vala kada je kroz našu zemlju prošlo na stotine tisuća migranata bez incidenta.


Što očekujete od nove Europske komisije? Ima li pomalo ad hoc nominirana predsjednica Ursula von der Leyen dovoljno snage i sposobnosti da s novoizabranim timom zemlje EU-a vodi k miru, napretku, demokraciji i ekonomskom i socijalnom probitku?


– Veliki izazovi su pred nama, građani koji su u velikom broju glasali na europskim izborima očekuju da EU radi za njih, štiti njihova prava, zdravlje, sigurnost, okoliš i budućnost. Von der Leyen i njeni povjerenici su izložili ambiciozne programe i ciljeve, među koje smo uspjeli nametnuti i prioritete Socijalista i demokrata. To je bio uvjet za našu podršku i pomno ćemo pratiti što se i kako radi u sljedećih pet godina.



Bojazan i strahovi da globalno zatopljenje i klimatske promjene stižu brže nego što je itko mogao i predvidjeti sigurno su opasnost za budućnost Zemlje. Čini li EU, ali i Hrvatska dovoljno da makar ublaži negativne i buduće moguće katastrofalne posljedice? – Ovog tjedna je Ursula von der Leyen predstavila takozvani Novi zeleni sporazum u kojem je niz inicijativa za veću energetsku učinkovitost i klimatsku neutralnost. EU treba biti predvodnik u borbi za očuvanje okoliša i to je jedan od prioriteta Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.



Koje su glavne ideje, stremljenja i ciljevi europskih socijalista i socijaldemokrata danas? Jeste li optimist da će Europa biti humanija, bogatija i socijalnija?


– Jesam. Pokazalo se da desne opcije nemaju odgovor na goruća pitanja poput migracija, gospodarske krize, politike proširenja EU-a. Zar itko misli da je slučajno što danas jača ekstremizam i populizam? Pa do toga je upravo dovela politika zbog koje su bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji! Desne opcije su glas krupnog kapitala, a mi socijaldemokrati smo glas građana. Svjesni smo da je na nama najveća odgovornost i vrlo glasno i intenzivno ćemo raditi na pravednijoj Europi.


Sljedećeg vikenda su kod nas predsjednički izbori. Kako ocjenjujete šanse glavnih kandidata?


– Uvjerena sam da je ljudima dosta sramoćenja i banalizacije funkcije predsjednika države od strane Kolinde Grabar-Kitarović i da će odabrati normalnu Hrvatsku i Zorana Milanovića.