Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 6
Sutra: 17° 17° 6
20. listopada 2019.
Izvrnuta logika

Banke zbog viška likvidnosti "kažnjavaju" štediše. Hoćemo li početi plaćati da nam čuvaju novac?

 Višak likvidnosti u financijskom sustavu srozao je kamate na depozite na minimum / Foto Sergej DRECHSLER
Višak likvidnosti u financijskom sustavu srozao je kamate na depozite na minimum / Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 3. rujan 2019. u 21:26 2019-09-03T21:26:31+02:00

Bankari kažu da negativna kamata na depozite zasad nije opcija, no u dugom roku ovisit će o kretanjima na tržištu i politici ECB-a. Prof. dr. Marijana Ivanov ističe da ogromnu likvidnost banke nemaju kome plasirati, ali je malo vjerojatno da će se odlučiti uvesti negativne kamate

RIJEKA Negativne kamatne stope na zaduživanje fenomen su zabilježen i u Hrvatskoj: trezorski zapisi Ministarstva financija prvi put su izdani uz negativnu kamatu što znači da su banke zapravo platile državi da se kod njih zaduži. Višak likvidnosti u financijskom sustavu srozao je kamate na minimum, pa je tako i kamata na depozite u domaćim bankama više simbolična, primjerice na jednogodišnja se oročenja kreće od nula do pola postotnog boda, što je slab prinos štedišama koji stoga depozite sele prema transakcijskim računima na kojima ne zarađuju, ali im je novac bar uvijek dostupan.

Hrvatski građani tradicionalno su vjerni bankama, odnosno preferiraju sigurniju opciju držanja novca u banci – pa i bez obzira na oscilacije kamatnih stopa, no sada se počelo spekulirati i da bi banke s politikom negativnih stopa krenule i prema građanima/pravnim osobama, i to »penalizirajući« na neki način štednju, odnosno razrezujući negativne kamatnjake na depozite.

Iz dijela domaćih banaka koje smo kontaktirali ipak otklanjaju tu mogućnost – barem u kratkom roku, dok je u dugom sve moguće. Naime, direktor Ureda za strateški razvoj Hrvatske poštanske banke David Tomašek poručuje da »iako postoji vjerojatnost uvođenja negativnih kamatnih stopa u dugom roku ako se nastave postojeći trendovi u monetarnoj politici ECB-a i FED-a, negativne kamate nisu spojive s našom mediteranskom kulturom koju je u prošlosti karakterizirala sklonost tzv. štednji u čarapi u slučajevima narušavanja povjerenja građana u banke.«

Trend smanjenja

– Upravo bi tome moglo pridonijeti uvođenje negativne kamatne stope na štednju kao svojevrsno kažnjavanje povjerenja koje nam naši deponenti poklanjaju. Stoga uvođenje negativnih kamatnih stopa ne smatramo izglednim u bližoj budućnosti, pogotovo u uvjetima kada BDP raste po održivim stopama, ističe Tomašek iz HPB-a. Ni u PBZ-u ne razmatraju uvođenje negativne kamatne stope na štednju/ depozite, dok iz Splitske banke poručuju da su »pogoršani globalni gospodarski izgledi, prvenstveno uslijed trgovinskog rasta SAD-a i Kine, te usporavanje rasta u EU, povećali očekivanja tržišta o novom krugu monetarnih poticaja ECB-a.« Samim time, kažu, ponovno su se intenzivirali pritisci na pad kamatnih stopa.

– Istovremeno, i na domaćem financijskom tržištu vidljivi su rekordno visoki viškovi kunske i euro likvidnosti, što također usmjerava troškove zaduženja prema nižim razinama. Kamatne stope na domaćem tržištu su također pod pritiskom od smanjenja premije rizičnosti. Ipak, kako će se kretati kamatne stope na domaćem tržištu u budućnosti, uključujući i mogućnost negativnih aktivnih kamatnih stopa, prije svega će ovisiti o budućim potezima ECB-a, ograđuju se u Splitskoj.

Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja u Erste banci, pak kaže da kretanje kamatnih stopa Erste banke na oročene depozite prati trend kretanja kamatnih stopa na tržištu.

– U posljednjih godinu dana nastavljen je trend njihova smanjenja pri čemu kamatne stope na štednju u kunama i dalje ostaju konkurentnije u odnosu na štednju u eurima. Trend pada kamatnih stopa posljedica je globalnih trendova i politika centralnih banaka, te visoke likvidnosti bankarskog sustava i nastavka razmjerno niske potražnje za kreditima. Trend kojem svjedočimo, jasno je vidljiv i u ostalim zemljama EU-a. U ovom trenutku ne razmatramo uvođenje nulte ili negativne kamatne stope na depozite niti je ono izgledno. Općenito govoreći, kamatne stope na eurske, a posebno kunske depozite u Hrvatskoj relativno su visoke u odnosu na druga europska tržišta, te nije izgledno njihovo bitno snižavanje, ističe Kovač.

Ni dio analitičara ne vjeruje da bi se kod nas moglo desiti ono što se u nekim državama već jest, da se uvede negativna stopa na depozite, između ostalog i jer naša središnja banka na prekonoćne depozite – za razliku od Europske središnje banke – ipak ne zaračunava penale, već ih drži zabadava odnosno uz nultu stopu. Dakle, na taj način HNB poslovne banke ne tjera u »negativan teritorij«, dok ECB upravo to čini kako bi ih stimulirao na značajnije i jeftinije kreditiranje klijenata, od čega sada prije svega profitiraju javni sektori, odnosno države.

Tako prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu napominje da ogromnu likvidnost kojom raspolažu banke nemaju kome plasirati, ali da je radi stabilnosti bankovnog sustava i HNB-ove monetarno-tečajne politike malo vjerojatno da će se naše banke odlučiti uvesti negativne kamatne stope na štednju.
Profesorica Ivanov komentira fenomen negativnih kamata, te buduća monetarna kretanja vezano i za očekivanu recesiju.

«Švicarci« kao utočište

– Apsurd negativnih prinosa na niskorizične obveznice sve je veći te prema procjenama Deutsche Bank 25 posto globalnog tržišta državnih i korporativnih obveznica bilježi negativan prinos. Tko je više lud teško je reći, ali i najveće ludosti obično imaju ekonomsko opravdanje – barem za one sudionike financijskih tržišta koji od toga imaju koristi, kaže Ivanov. Dodaje da uz inflaciju koja se uglavnom, sama od sebe, održava na niskoj ili preniskoj razini, centralne banke dokazuju da imaju i širu svrhu.

Lagarde će nastaviti sa "sijanjem novca"

– Dolazak Christine Lagarde na mjesto čelne osobe ECB-a, uz podsjećanje na njene simpatije prema kvantitativnom labavljenju i koordinaciji monetarne i fiskalne politike, kao i pritisci Donalda Trumpa, ali i drugih tržišnih aktera na američki Fed u smjeru snižavanja kamatnih stopa i slabljenja vrijednosti dolara, podržavaju špekulacije o daljnjem padu prinosa /rastu cijena obveznica kao posljedice očekivanja ekspanzivne monetarne politike, posebno u kontekstu proturecijskog djelovanja. No, to još uvijek nije garancija da će kamatne stope i u narednom razdoblju padati ili se održati na niskoj razini jer ozbiljnija recesijska kretanja u Njemačkoj i širenje na ostale članice eurozone mogu povećati premiju rizika, a posebno za nestabilne ekonomije sklone političko-socijalnim tenzijama ili one sa slabim dugoročnim potencijalima za rast i ovisne o inozemnoj potražnji u kakve ulazi i Hrvatska, zaključuje Marijana Ivanov.

– Nastoje oživjeti kreditnu aktivnost, rast potrošnje i investicija te omogućiti jeftino servisiranje ogromnog javnog duga u razvijenim zemljama, odnosno neizravno pogoduju sektoru države. Kako bi banke natjerale na labavljenje uvjeta kreditiranja, neke od njih, poput ECB-a, nameću im negativnu kamatnu stopu na neupotrijebljene viškove likvidnosti. Uz kaznenu kamatnu stopu od -0.40 posto na prekonoćne depozite banaka u eurozoni, bankama je isplativije plasirati sredstva uz negativni prinos -0,05 posto ili -0,10 posto na kratak rok, odnosno uz nula posto kamata na dugi rok u slučaju sigurnih ulaganja. U tom smislu ne čudi ni nedavna emisija hrvatskih trezoraca s eurskom klauzulom uz negativni prinos, odnosno vrlo niski prinosi na kunske trezorce, s obzirom da je deviznim tečajem kuna usidrena za euro i u aktualnom trendu aprecijacije, a skoro se bliži i vrijeme ulaska Hrvatske u ERM II s ciljem uvođenja eura. Zbog članstva u eurozoni, susjedna Slovenija već bilježi negativni prinos na desetogodišnju obveznicu, dok se za hrvatsku usporedivu obveznicu on kreće u blago pozitivnoj zoni i danas je – prvenstveno pod utjecajem globalnih trendova – znatno niži nego prije tek nekoliko mjeseci, tumači Ivanov.

Kaže da na globalnom tržištu, prezasićenom štednjom, špekulanti i investitori traže sigurna utočišta poput švicarskog franka, japanskog jena do američkog dolara, a državne obveznice po definiciji su najsigurnija ulaganja pa im cijene rastu znatno iznad nominale, održavajući prinose na nižoj razini od kuponske kamatne stope za zaduživanje, odnosno u negativnom teritoriju kao u slučaju njemačkih obveznica s kuponskom stopom nula posto i prinosom od -0,91 posto za dvogodišnja izdanja do -0,72 posto i -0,23 posto za desetogodišnja i tridesetogodišnja izdanja.

Jaz štednje i ulaganja

– Kroz protekle godine padu prinosa i ulasku u negativni teritorij su pridonosili programi kvantitativnog labavljenja kroz koje su centralne banke »nabildale« svoje bilance obveznicama javnog i privatnog sektora, a iz njihovih komunikacijskih kanala – obraćanja guvernera i slično – moglo bi se iščitati da su u slučaju eventualnog razvoja recesije popraćene deflacijskim kretanjima spremne ponoviti monetarno labavljenje i u budućnosti, iako je malo vjerojatno da bi bilo kakvo dodatno monetarno popuštanje bilo djelotvorno u poticanju gospodarskog rasta, ističe Ivanov, te napominje da postojećem stanju negativnih prinosa na prvoklasne državne i druge obveznice pridonosi i njihova oskudnost jer brojne države nastoje stabilizirati ili smanjiti javni dug, dok s druge strane mirovinski fondovi i drugi investitori održavaju neprestanu potražnju za takvim sigurnijim ulaganjima, a generalno na prezasićenost štednjom djeluje starenje stanovništva i niža motiviranost za nefinancijskim proizvodnim i drugim investicijama. Takvom jazu štednje i ulaganja mogu dodatno pridonijeti aktualni trgovinski ratovi koji prijete rizikom smanjenja volumena svjetske trgovine, proizvodnje i potražnje, kao i činjenica da ni azijske ni europske zemlje s tržištima u nastajanju više nemaju potencijala rasti po visokim stopama kao u ranijem razdoblju. U takvom okruženju jasno da cijena novca pada, s učincima na vrlo niske, a u pojedinim zemljama i negativne kamatne stope na štednju u bankama, pa se zapravo vraćamo u vrijeme kada su ljudi bankama plaćali da im čuvaju novac. Za razliku od godina prije krize kada su banke imale motiva platiti nam kamate na štednju jer su plasirajući sredstva mogle zaraditi znatno više da zadovolje i naše i svoje apetite, danas ogromnu likvidnost s kojom raspolažu uglavnom nemaju plasirati kome, ali radi stabilnosti bankovnog sustava i HNB-ove monetarno-tečajne politike malo je vjerojatno da će se naše banke odlučiti uvesti negativne kamatne stope na štednju, zaključuje Ivanov.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.