Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
18. listopada 2019.
OTPORI I AMBICIJE

BUDUĆI DEKAN TVRDI 'Medicinski fakultet u Puli bit će najbolji u Hrvatskoj i regiji'

Krešimir Pavelić / Foto S. Drechsler
Krešimir Pavelić / Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 14. listopad 2018. u 21:18 2018-10-14T21:18:57+02:00

Trebaju li Hrvatskoj, u kojoj na postojeća četiri medicinska fakulteta godišnje diplomira oko 500 novih doktora medicine, a mnogi od njih napuštaju zemlju u potrazi za boljim uvjetima rada, novi medicinski fakulteti? Oko ovog su se pitanja naoštrila koplja, i to u samoj medicinskoj struci, jer dekani postojećih medicinskih fakulteta konkurenciju očito ne žele. Sve dok Hrvatska ne bude imala strategiju zdravstva i točnu analizu potreba zdravstvenog sustava, otvaranje novih studija medicine potpuno je neopravdano, stav je Dekanske konferencije Medicinskih fakulteta u Hrvatskoj. 

Istarsko je Sveučilište Jurja Dobrile u Puli unatoč tome odlučno u realizaciji svoje ideje, okuplja zvučna imena u medicini i ambiciozno najavljuje da će medicinski fakultet kojeg osnuju biti najbolji u Hrvatskoj i regiji. Na pitanje na čemu temelje takve ambicije, budući dekan te ustanove, prof. dr. Krešimir Pavelić iz Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, odgovara:
– U Hrvatskoj djeluju manje ili više uspješni fakulteti, no mi smo fokusirani na novi fakultet. Zadaća je nas seniora da učinimo akademsko okruženje još boljim. Odgovor na to pitanje je jednostavan: potreba regije vidljiva je i kroz potporu rektora i lokalne zajednice, grada i županije, dobro liderstvo, vrhunski kadar, međunarodnu prepoznatljivost te prije svega jasnu viziju. Sve to se ne događa preko noći i iziskuje napor i volju. Imam iskustva u izgradnji novih i uspješnih sustava, znam da je za to potreban konsenzus i podrška uključenih. Ovo je još jedan od takvih izazova s jasnim ciljem za boljitak – ističe Pavelić, od ove godine i član Europske akademije za znanost i umjetnost.

Osim Pule, u javnosti se spekuliralo o tome da iste namjere imaju i Hrvatsko katoličko sveučilište te Sveučilište Sjever iz Varaždina. Sa Sveučilišta Sjever opovrgnuli su tu vijest kao potpuno neutemeljenu. »Sveučilište Sjever ne pokreće niti ima u planu pokretanje studija medicine«, odgovorili su nam iz rektorata. Što se Hrvatskog katoličkog sveučilišta tiče, neslužbeno se doznaje da je uprava tog sveučilišta internim aktima već donijela odluku o osnivanju studija medicine, a Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) podnijela potrebnu dokumentaciju za izdavanje dopusnice za rad. Službenu potvrdu ili demanti ove informacije, unatoč našem upitu, s Katoličkog sveučilišta nismo dobili.

Logika dekana

U Agenciji za znanost i visoko obrazovanje potvrđuju da su zaprimili jedan zahtjev za izvođenje studijskog programa unutar polja medicine.
– Postupak je u tijeku te nije moguće detaljnije iznošenje informacija, no po završetku cjelokupna postupka, akreditacijska preporuka će biti objavljena na mrežnim stranicama Agencije – kažu u AZVO-u, gdje ne žele otkriti o kojem se sveučilištu radi. Po svemu sudeći, radi se o zahtjevu pulskog sveučilišta za odobrenjem studija biomedicine, što je prvi korak u formiranju medicinskog fakulteta.

Hrvatska liječnička komora (HLK), kao krovna strukovna organizacija hrvatskih liječnika, podržala je pulsku inicijativu, cijeneći da je riječ o dobro osmišljenom i argumentiranom konceptu, provedivom u praksi. Demografski atlas liječništva sastavljen u HLK procjenjuje da će u idućih deset godina 4.000 tisuće hrvatskih liječnika otići u mirovinu, a procjene o tome koliko bi ih moglo napustiti zemlju zapravo nema.

Logika dekana medicinskih fakulteta je drukčija: na četiri fakulteta studij medicine godišnje završi 550 studenata, što znači da u idućih deset godina Hrvatska dobiva novih 5.500 liječnika. Tvrde da je to sasvim dovoljno i da nema opasnosti da bismo mogli ostati bez liječnika. Tom logikom, potreba za dodatnim studijskim programima ne postoji.
Dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Marijan Klarica, uskratio nam je izjavu na tu temu. Poručuje da »zasad nema što dodati zaključku Dekanske konferencije«. Našem upitu nisu se odazvali ni ostali dekani, osim dekana splitske Medicine Zorana Đogaša.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, pak, najavljuju da će prilikom programskog ugovaranja za naredno razdoblje voditi računa o općem strateškom cilju programskih ugovora, a to je okrupnjavanje studijskih i znanstvenih kapaciteta u Hrvatskoj i razvoj novih programa u deficitarnim područjima. Osnivanje novih medicinskih fakulteta u takvu se koncepciju baš i ne uklapa, osim ako se medicinu ne uvrsti u deficitarne struke. Napominju i kako je procedura osnivanja novih visokih učilišta »vrlo zahtjevna u smislu zadovoljavanja uvjeta kvalitete«
– Prema Odluci o programskom financiranju javnih visokih učilišta u Hrvatskoj, uvećanja kvota za redovne studente su moguća samo na studijskim programima za koje postoji potreba na tržištu rada u Hrvatskoj, odnosno gdje nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima najviše 30 posto od broja diplomiranih u prethodnoj godini. Subvencije redovitim studentima, upisanim na studijskim programima kojima se stječu kvalifikacije s kojima se pristupa reguliranom tržištu rada, isplatit će se ako su studijski programi usklađeni s propisima kojima se regulira tržište rada - poručuju iz MZO-a.

Zvučna imena

Prema tom kriteriju, medicina balansira na samoj granici prihvatljivosti, jer je prema posljednjim podacima na birou 150 nezaposlenih liječnika, dakle gotovo 30 posto ukupnog broja diplomiranih doktora medicine godišnje.
Unatoč preprekama, studij medicine u Puli ozbiljno se priprema, a njegovi su pokretači uvjereni u uspjeh.
Rektor pulskog Sveučilišta, Alfio Barbieri, ne misli da se iza pokušaja stopiranja njihove inicijative kriju određeni interesi, već – nerazumijevanje.
– Zamislite, na primjer, Osijek, Rijeku ili Split bez sveučilišta. Kakvi bi to bili gradovi? Zamislimo ih bez medicinskog fakulteta, i razinu zdravstvenih usluga u bolnicama u tim gradovima kad tih fakulteta ne bi bilo – navodi rektor Barbieri.

Rektor Alfio Barbieri / Foto N. Lazarević

– Osim toga, stalno se govori o decentralizaciji kao jednom od uvjeta razvoja Hrvatske. Nije mi jasno tko misli da Istarska županija ne bi otvorila medicinski fakultet, polazeći od razine zdravstvene usluge koju očekuje, implementacije te usluge u gospodarskom sustavu, internacionalizacije..., navodi pulski rektor.
Apsurdno je, kaže, da njihovi kolege s drugih sveučilišta ne vide koristi od toga. »Blagodati naše inicijative već se vide: dolaze nam značajna imena iz drugih gradova, liječnici iz pulske bolnice, očekujemo međunarodnu suradnju, u kontaktu smo s našom uglednom doktoricom Nelom Sršen iz Padove s ciljem suradnje«, navodi rektor. Ne boji se da će kadrova manjkati. »Imamo kadra i za prodati«, šali se. Na popisu budućih suradnika zvučna su imena: neurokirurg Josip Paladino, ravnatelj rovinjske bolnice Marinko Rade, ortoped Stanislav Peharec, pročelnica Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, Dragica Bobinac, onkolog Damir Vrbanec s Rebra, neurologinja Katarina Kapuralin s New York University u Abu Dhabiju i drugi.
Barbieri kaže da su u postupku dobivanja akreditacije za područje biomedicine i zdravstva, a očekuje je do kraja mjeseca. Program studija medicine prošao je sveučilišne odbore za financiranje i kvalitetu na sveučilištu. U tijeku je recenzija programa, a nakon što ga izglasa Senat, slijedi procedura u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), te odluka Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje odlučuje o dopusnicama.

– Vjerujem da ćemo je dobiti. Ispunjavamo sve potrebne uvjete, pokriveni smo kadrom i to puno više od propisanih 50 posto – tvrdi. Na kritike da neće imati uvjete za izvođenje pretkliničke i kliničke nastave, odgovara da se nova pulska se bolnica gradi, do kraja godine preselit će se u novu zgradu, a Sveučilištu će se dodijeliti prostor stare bolnice. U tim uvjetima, ističe, moći će se održavati klinička nastava.
– Svjesni smo da netko tko počinje ne može biti kao netko tko je desetljećima u sustavu. Ali ako ne počnete, nećete ništa ni postići – logika je rektora Barbierija. »Ako žele dobro, neka nam pomognu, a mi ćemo pomoći svima«, zaključuje.
Interes za suradnju

Budući dekan pulske medicine, Krešimir Pavelić, prilično je tajanstven kad je riječ o koncepciji ustanove koju će voditi. Ne želi govoriti o svom budućem timu. Nezahvalno je, kaže, izlaziti s imenima, ali bit će to, obećava, »respektabilan tim ljudi s provjerenim međunarodnim iskustvom«.

PROF. DR. ZORAN ĐOGAŠ Treba nam nacionalna strategija za definiranje kvota za studije

Kako se doktori medicine u EU ubrajaju u tzv. regulirane profesije, tako su studiji medicine pod posebnim obvezama ispunjavanja vrlo strogih kriterija za dobivanje dopusnice. Pored Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, AZVO-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja, treba proći zahtjevnu proceduru vanjskog vrednovanja od strane tzv. Peer Mission koju šalje Europska komisija, tumači dekan Medicinskog fakulteta u Splitu, Zoran Đogaš. Teško mu je, kaže, zamisliti da je neka od inicijativa koje su se pojavile toliko zrela da bi mogla ispuniti tražene uvjete.
– Volio bih da kao ozbiljna država imamo nacionalnu strategiju koja bi definirala potrebne kvote za studije medicine u Hrvatskoj, s obzirom na nacionalne potrebe i zapošljivost budućih doktora medicine te sustav financiranja medicinskih fakulteta u okvirima hrvatskih sveučilišta javnim novcem iz državnoga proračuna. Ako je riječ o privatnom poduzetništvu i samofinanciranju, onda je naravno, riječ o sasvim drukčijem pristupu - veli Đogaš.
Upozorava kako je u nas zadnjih godina prisutan veliki nesklad između broja diplomiranih studenata medicine i doktora medicine koji su zaposleni u sustavu zdravstvene zaštite. Veliki broj novih doktora medicine nije dobivao posao, specijalizaciju nakon studija, premda je to danas jedini mogući način zapošljavanja doktora medicine u zdravstvenom sustavu.
– U zadnju godinu-dvije situacija je nešto bolja, ali je još uvijek mnogo doktora medicine koji su diplomirali u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a ne ulaze odmah u sustav zdravstva. Tome pridonosi i pojačani odljev visokoeduciranih kadrova u inozemstvo, što je nemjerljiva šteta za naše gospodarstvo i demografiju - veli dekan splitske medicine.
Đogaš je uvjeren da nema nikakvih dokaza da bi novi studiji i povećane upisne kvote na studijima medicine uopće pridonijele poboljšanju tog stanja. Postojeći je broj studenata dostatan, samo treba osigurati da se zaposle odmah nakon studija, dodaje.
– Sigurno nismo tako bogati da bismo mogli educirati kadrove na tako skupim studijima za izvoz u inozemstvo bez ikakve naknade. Najbogatijim zemljama na svijetu u koje ubrajamo Norvešku i Njemačku takvo što ne pada na pamet. Tamo jednostavno nije moguće osnovati novi medicinski fakultet, pa njihovi studenti često studiraju u inozemstvu. Za osnivanje medicinskih fakulteta, osim novca koje te zemlje za razliku od naše imaju, a kojim možete izgraditi zgrade i kupiti opremu koji iznimno mnogo koštaju, potrebno je osigurati još puno toga. Najvažniji su ljudi, kvalitetni i kompetentni nastavnici i znanstvenici koji nose čitavi sustav. Gotovo je nemoguće popuniti kadar u tzv. pretkliničkim predmetima smještenima na prve tri godine studija koji čine prvu polovicu studija medicine prije negoli student krene na kliniku među pacijente. To je glavni razlog zašto velike i bogate bolnice u Njemačkoj ili Norveškoj ne mogu stvoriti medicinski fakultet iako na njihovim klinikama rade brojni vrhunski stručnjaci, pa i znanstvenici, koji su sposobni biti nositeljima kliničke nastave na fakultetu – objašnjava Đogaš.
Zato bolnice traže partnere, pa je Medicinski fakultet u Splitu takvog partnera našao u Regiomed Kliniken iz Bavarske. Bogata sveučilišta u Kini traže pomoć vrhunskih sveučilišta iz SAD, Izraela da im svojim znanjem, iskustvom i vrhunskom dokazanom kvalitetom pomognu u uspostavi studija medicine.
Prof. Đogaš podsjeća i na činjenicu da kadrovski deficit na medicinskim fakultetima nije posljedica manjka stručnjaka, već zabrana zapošljavanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
– U zadnjem postupku reakreditacije na Medicinskom fakultetu u Splitu u povjerenstvu su bili istaknuti profesori s prestižnih sveučilišta u Cambridgeu, Heidelbergu, Salzburgu, Tartuu i s King's College of London, koji su bili impresionirani viđenim i mole ministarstvo da nam daju nova radna mjesta. Umjesto toga, priča se o novim koeficijentima koji umjesto na fakultete koji u ovim okolnostima postižu iznimne rezultate, idu za osnivanjem novih studija medicine. Moram priznati da mi je takvo što teško zamisliti, pa se nadam da to nije istina – zaključuje Đogaš.

– Osobno sam iznenađen velikim zanimanjem i gotovo svakodnevnim ponudama uvaženih kolega za radom u Puli. To očito daje izvjesnu poruku, kaže Pavelić.
Koje će biti specifičnosti pulske medicine također ne želi otkriti. »Općeniti programi studija medicine su zadani i to smo poštovali. Također imamo neka rješenja i ideje koja bi trebala naš studij učiniti specifičnim i atraktivnim, a javnost će o tome doznati nakon završenog procesa akreditacije. Studij bi svakako trebao pružati neke elemente kojima studenti teže ili ih ne mogu naći u drugim sredinama«, objašnjava.

Iz Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM) sumnjičavi su prema pulskom konceptu. Hiperprodukcija bilo čega nije nikad donijela ništa dobro.»Pravo pitanje je - za koga se planiraju školovati ti doktori - za države zapadne Europe? Treba li nam to? Treba razlučiti, s jedne strane, školuje li Hrvatska dovoljno doktora, a s druge zadržava li one koje je školovala! Problem Hrvatske nije nedovoljno zanimanje za posao liječnika i nedovoljno ili nekvalitetno školovanje. Problem Hrvatske je sustav koji tjera doktore iz zemlje«, upozoravaju iz HoKOM-a.
Prof. Pavelića međutim ne brine ono što brine njegove kritičare: hoće li obrazovati liječnike za rad u inozemnim klinikama, a ne u Hrvatskoj? Njegova je perspektiva nešto drukčija: Hrvatska je dio Europske unije, a time i dio globalne ulazne i izlazne mobilnosti. »Ako prihvatimo objektivne okolnosti, naš projekt omogućit će financijsku opstojnost i dodatnu kvalitetu i domaćim studentima kao i onima koji žele doći i raditi u Hrvatskoj«, ističe. Upozorava da sredstva koja država danas doznačuje sveučilištima nisu dostatna za kvalitetan iskorak. To je, kaže, jedan od razloga da su naša sveučilišta loše rangirana na svjetskim rang-listama i što mladi odlaze iz zemlje.
Neodobravanje drugih dekana prof. Pavelića nimalo ne opterećuje.

– Na to ne gledam s bilo kakvim emocijama. Vrlo sam otvoren čovjek i vjerujem da s njima, ako imaju bilo kakvo pitanje ili nedoumicu, mogu kvalitetno razgovarati. Imam veliko iskustvo i u znanstvenom radu i u rukovođenju institucijama i u Hrvatskoj i u Europi. To iskustvo stjecano je godinama napornog rada u SAD i Europi. Na rukovodećim sam institucijama vani proveo niz godina i mogu reći da je liderstvo izuzetno složen i odgovoran posao, a dobar lider je onaj koji može mobilizirati ljude ka zajedničkom cilju, na način da se svi osjećaju dobro i konstruktivno te potom pokazati i rezultate – objašnjava Pavelić svoja iskustva. Stav dekana po njegovom je sudu možda posljedica sustava koji na njih vrši pritiske kroz razna Vijeća, tijela ili povjerenstva i time daje privid elitizma i monopolizma. Postojeći sustav reverznog upravljanja, u kojem nije jasno tko je odgovoran za postupke i rezultate, teško je promjenjiv u postojećem pravnom okruženju, zaključuje.

U ovoj fazi, prije dobivanja akreditacije, ubrzano se radi na angažmanu nekoliko profesora i stručnjaka s poznatih inozemnih sveučilišta, pripremaju se sporazumi s američkim klinikama i vanjskim sveučilištima te znanstvenim institucijama. Neki od njih već su formalno uspostavljeni na razini Sveučilišta u Puli. »U inozemstvu postoji veliki interes za suradnju s nama i to kanimo kapitalizirati«, najavljuje Pavelić.
Početak novog studija medicine očekuje se već sljedeće akademske godine, a upsivalo bi se 60-tak studenata po generaciji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.