Skromna stopa oporavka

Analitičari: Što će se događati s industrijskom proizvodnjom? Jedna stvar nam je veliko upozorenje

Jagoda Marić

Iako nakon rasta u prvom tromjesečju za 2,7 posto, podaci o nastavku povoljnih kretanja u travnju ohrabruju, prilikom procjena budućih kretanja treba ostati na oprezu te svakako valja uzeti u obzir i usporavanje gospodarstava najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, ističe analitičar Raiffeisenbank Austria

ZAGREB – U travnju ove godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je za tri posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. No u odnosu na ožujak ove godine pala je za 0,2 posto.Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj rasla u prva četiri mjeseca ove godine za 2,8 posto u odnosu na isti period 2018. Rast industrijske proizvodnje četiri mjeseca zaredom sigurno je dobra vijest za domaće gospodarstvo, posebice zbog toga što je u prošloj godini industrijska proizvodnja pala za jedan posto, i to nakon četverogodišnjeg rasta. Važnost oporavka industrijske proizvodnje ne treba posebno naglašavati, dovoljno je reći da su posljednju globalnu krizu puno lakše i puno brže prebrodile zemlje s jačom industrijom, te da je zbog slabosti te grane u Hrvatskoj oporavak trajao znatno duže i da je stvarni izlazak iz krize označio prvi oporavak industrije na godišnjoj razini u 2014. godini.Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u travnju 2019. ostao je nepromijenjen u usporedbi s ožujkom, ali u odnosu na travanj prošle godine broj zaposlenih u industriji je smanjen za 2,1 posto.U ponovnom, prošlogodišnjem padu skriva se i dio uspjeha u ovoj godini, jer je rast bilo lakše ostvariti na manju, prošlogodišnju bazu.

Prerađivačka industrija


Analitičar Raiffeisenbank Austria, ističu da je četvrti mjesec nastavljen rast industrijske prerađivačke industrije, iako nešto sporiji, stopa je od 1,6 posto, te da prerađivačke industrija čini 80 posto industrijske proizvodnje. Tom je rastu prerađivačke industrije pridonio nastavak rasta proizvodnje prehrambenih proizvoda za 7,4 posto. Upozoravaju i na to da je još uvijek prerano govoriti o mogućem ponovnom procvatu industrijske proizvodnje.– Iako nakon rasta u prvom tromjesečju za 2,7 posto, podaci o nastavku povoljnih kretanja u travnju ohrabruju, prilikom procjena budućih kretanja treba ostati na oprezu te svakako valja uzeti u obzir i usporavanje gospodarstava najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Očekujemo kako industrijska proizvodnja neće doživjeti svoj procvat niti u ovoj godini, već će očekivana stopa oporavka biti skromna. S druge strane, promatrajući sa strane ponude, rast će i dalje generirati djelatnosti vezane uz trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane, informacije i telekomunikacije te graditeljstvo – naglašavaju analitičari RB-a.Na to da je u prošloj godini industrija pala i zbog pada inozemne potražnje, odnosno usporavanja na najvažnijim hrvatskim tržištima, podsjeća i Hrvatska gospodarska komora. Ove je godine u prvom tromjesečju vrijednost robnoga izvoza bila je 8,2 posto veća u odnosu na isto razdoblje lani (kada je ostvaren pad). Iako još uvijek niske razine, potrošnja kućanstava (rast od četiri posto) je, napominju iz HGK, u prva tri mjeseca ove godine, postigla najbržu dinamiku realnoga rasta još od prvog tromjesečja 2008. godine, a bruto investicije u fiksni kapital (11,5 posto) najbržu dinamiku realnoga rasta još od drugoga tromjesečja 2008.

Pozitivni trendovi




Iz te institucije procjenjuju da će se na razini cijele ove godine predviđamo nastaviti pozitivni trendovi domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije), a time i da će industrijska proizvodnja ostvariti rast. No iz HGK upozoravaju na stanje u okruženju, na činjenicu da je na razini Europske unije u prva tri mjeseca 2019. godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, ostvaren marginalan rast industrijske proizvodnje od 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, što je djelomično rezultat nametnutih carinskih tarifa na uvoz određenog broja proizvoda u SAD. Prisutan je višemjesečni kontinuirani silazni trend kod proizvodnje motornih vozila (od srpnja 2018.) i proizvodnje metala (od kolovoza 2018.) na razini EU, što je jednim dijelom rezultat nametnutih carinskih tarifa koje je SAD uveo u lipnju 2018. godine, a odnose se, medu ostalim, i na uvoz čelika i aluminija iz EU.