Krediti

Analitičari: Hrvati sve češće dižu kredite u kunama

Hina



Krajem studenog prošle godine ukupni krediti stanovništvu dosegnuli su 119,3 milijarde kuna, što je 0,5 posto više u odnosu prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 0,3 posto, pri čemu je porastao udjel kunskih kredita, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).


Tako su ukupni kunski krediti krajem studenog iznosili 57,2 milijarde kuna i bili za 8,4 milijarde kuna ili 17,1 posto veći u odnosu na kraj studenog 2016.


Devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom iznosili su, pak, na kraju studenog 62,2 milijarde kuna, što je za 8 milijardi kuna ili 11,4 posto manje nego godinu dana prije.




»Posljedično, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je sa 41 posto krajem studenog 2016. na 48 posto krajem istog mjeseca prošle godine, odražavajući time trend razduživanja stanovništva u devizama i smanjenje valutnih rizika«, navode u petak analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (NHNB).


Najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu uobičajeno čine stambeni krediti, 44,3 posto, a njihova ukupna vrijednost iznosila je krajem studenog 52,9 milijardi kuna. To je godišnjoj razini rast za 461 milijun kuna ili 0,9 posto.


»I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture. Tako je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima krajem studenog iznosio 26,2 posto, što predstavlja porast udjela za 6,7 postotnih bodova u odnosu na isti mjesec 2016.«, ističe se u analizi.


Navodi se i da su gotovinski nenamjenski krediti krajem studenog premašili 43 milijarde kuna, što je 1,2 milijarde kuna ili 2,9 posto više na godišnjoj razini.Njihov je udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosio 36 posto, čime su pozicionirani na drugo mjesto. I unutar ove skupine kredita vidljiv je, navodi se u analizi RBA, rast udjela kunskih kredita u odnosu na kunske kredite s valutnom klauzulom.

»Oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva u godini pred nama će prema našim očekivanjima biti skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze«, zaključuju analitičari RBA.