Veliki lomovi za malobrojnu populaciju

Akrap: Hrvatskoj je potrebna cjelovita populacijska politika za koju trebaju sredstva

Gabrijela Galić



Hrvatska se iz godine u godinu suočava sa sve poraznijim demografskim pokazateljima, a demografi uporno upozoravaju kako je Hrvatskoj potrebna cjelovita populacijska politika za što su potrebna izdašna financijska sredstva. Državni zavod za statistiku (DZS) prošli tjedan objavio je nove porazne brojke te je po privremenim podacima o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj lani bilo 17.614 više umrlih nego rođenih. To je rekordni negativni prirodni prirast u posljednjih sedam godina i njeme je srušen rekord iz 2015. godine kada je negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050. Odnosno, lani je u Hrvatskoj rođeno 36.647 djece, dok je umrlo 54.261 stanovnika.


Lani je tako, kako navodi demograf Anđelko Akrap broj rođenih u odnosu na 2008. godinu pao za gotovo 10 tisuća. »To su veliki lomovi za malobrojnu populaciju«, navodi Akrap. No, nikakve parcijalne mjere negativne trendove ne mogu zaustaviti.


»Hrvatskoj je potrebna cjelovita populacijska politika za koju trebaju sredstva«, veli Akrap ocjenjujući kako su vladine mjere parcijalne. I tu je Akrap jednako kritičan prema svim političkim opcijama jer, kako će reći, svi lamentiraju oko loših demografskih prognoza i realne demografske slike, ali niti jedna politička opcija nije ništa napravila da bi se osjetili pomaci. Tako se ni od aktualnih vladinih mejra teško mogu očekivati rezultati. »To nije kritika, nego sagledavanje realne situacije«, reći će Akrap. Podjećajući pritom i da je jedna od »rak rana« u Hrvatskoj dugi rad na određeno vrijeme, zbog koje se, posebno s područja Slavonije ljudi iseljavaju.




Negativno trendovi, pak, po mišljenju ministrice Murganić nisu nastali u mandatu aktualne vlade. No, ti trendovi nastaju godinama i nemaju baš toliko veze s političkim bojama. Cijela Europa stari, pa tako i Hrvatska koju dodatno pogađa i iseljavanje mlade populacije.