Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Šef kluba zastupnika SDP-a

Intervju ARSEN BAUK: 'Ponašanje HNS-a? Ima jedna narodna izreka s dva pridjeva od kojih je drugi - pošten'

Foto Darko Jelinek
Foto Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 8. srpanj 2019. u 8:30 2019-07-08T08:30:53+02:00

I sam predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić rekao je da postoje još neka otvorena pitanja. Iz onoga što je objavljeno jasno je da je građanin Kuščević temeljem odluka načelnika općine Kuščevića imao određene materijalne dobitke, što on uostalom niti ne poriče, već tvrdi da je sve bilo po zakonu i transparentno

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk dugo je bio najeksponiraniji političar s Brača. Danas je u fokusu javnosti ministar Lovro Kuščević, koji je Bauka potpuno zasjenio.

- Nije mi drago zbog razloga zbog kojih se to događa. Volio bih da je u javnosti prisutan zbog uspjeha općeg, a ne osobnog tipa.

Čovjek je HDZ-ovac. Ako je zaglavio, to je valjda dobra vijest za SDP.

- Možda je za budući rezultat SDP-a dobra, ali za Hrvatsku nije.

Je li se na Braču, pogotovo među vama SDP-ovcima, nekad pričalo da se Kuščević sumnjivo bogati, zahvaljujući svom političkom utjecaju?

- Nije bilo ničeg što bi odudaralo od uobičajenog kritiziranja političkih protivnika u malim mjestima, neovisno o stranačkoj pripadnosti.

SDP ga je kao oporba u Nerežišćima napadao, ali ne zbog ovoga što mu se sada sve pripisuje?

- Mislim da se to nije spominjalo. Sjećam se jedne situacije kad su prosvjednici zauzeli Kuščevićev ured načelnika, a ja sam ih kao saborski zastupnik uvjeravao da sve prepuste nadležnim institucijama. Prosvjednici su smatrali da je Kuščević trebao nešto napraviti, a nije. Taj je nesporazum riješen nekoliko dana nakon prosvjeda.

Članovi SDP-a u Nerežišćima vjerojatno su znali da je prenamijenjeno Kuščevićevo zemljište.

- Ne znam jesu li znali.

Općinsko vijeće donijelo je odluku o prenamjeni.

- To sam i ja pročitao, a to i ministar često ponavlja.

A SDP-ovci u Nerežišćima nisu znali da je tu i Kuščevićevo zemljište?

- Tamo je, paradoksalno, najjača oporbena grupacija bio HNS i u pravilu smo izlazili na izbore zajedno, najčešće s njihovim nositeljem.

U redu, ali postoje tamo i vaši članovi. Pa ako se neko poljoprivredno zemljište pretvara u građevinsko, valjda je politička zadaća opozicije raspitati se čije je ono.

- Slažem se. Ali, možda su zbog toga i opozicija dulje vrijeme jer nisu dobro izvršavali zadaću. A možda i jesu, ali to sve skupa nije tad bilo medijski zanimljivo jer načelnik nije bio ministar.

Obični članovi i državna pitanja

A možda su i računali da će jednom ipak i oni doći na vlast, pa će raditi isto, a Kuščević ih neće dirati.

Bernardić je dobro razmišljao

U SDP-u je u tijeku primirje.

- Mir. Imamo stranačka tijela koja funkcioniraju i ponašanje uglavnom usklađeno sa Statutom. A imate i četvoricu suspendiranih članova Predsjedništva. Neki dan jedan od njih, Peđa Grbin, na press konferenciji, rame uz rame s Bernardićem, obrazlaže SDP-ov zahtjev za opoziv Kuščevića, koji je on sam napisao, a i dalje je suspendiran. Ne znam kako bih to nazvao, možda najbolje sprdačina. Imate li vi bolji izraz za to? - Pa ako to Peđi nije bio problem, ne znam zašto je vama. Suspenzije sigurno nisu izrečene zbog rada u Saboru, ali se nadam da će rad u Saboru pridonijeti da suspenzije, barem kod nekih, traju kraće nego što je u startu zamišljeno, dvije godine. Sada je prošla godina dana. Birači valoriziraju rad u Saboru, ne zanimaju ih pretjerano naše unutarnje ustrojstvo i hijerarhija i tko je suspendiran, a tko nije. Volio bih da neki suspendirani i više rade u Saboru. Uostalom, na listi za EU parlament imalo smo i kandidatkinju koja nije niti članica stranke, pa je dobila više preferencijskih glasova od mnogih članova stranke. Tako vjerojatno i Bernardić razmišlja, rade, ne bune se, pa zašto bih im ukinuo suspenzije da mi opet dolaze na sjednice Predsjedništva. - Ne znam da li o ovoj stvari tako razmišlja, ali gledajući zadnjih nekoliko poteza možemo reći da je dobro razmišljao.

- Siguran sam da nije bilo tako. Nije pravedno od takozvanih običnih članova, koji se politikom ne bave profesionalno, očekivati da rješavaju državna pitanja. Oni će tamo živjeti i kad novinari odu.

No, vi si možete priuštiti reći da je Lovro Kuščević u političkoj korupciji.

- Napisali smo u zahtjevu za njegov opoziv koje situacije smatramo spornima. To što se nije izuzeo prilikom donošenja odluke, iako je u pitanju bilo i, ili samo, njegovo zemljište. Povjerenstvo za sukob interesa dosad je kažnjavalo dužnosnike ili ih upućivalo da se izuzmu i za puno manje koincidencije. Druga stvar se tiče kupnje i prodaje poslovnog prostora iz tvrtke u stečaju. I sam predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić rekao je da postoje još neka otvorena pitanja. Iz onoga što je objavljeno jasno je da je građanin Kuščević temeljem odluka načelnika općine Kuščevića imao određene materijalne dobitke, što on uostalom niti ne poriče već tvrdi da je sve bilo po zakonu i transparentno.

Kakav rasplet ovog slučaja prognozirate?

- Prognoziram da premijer neće riskirati raspad koalicije zbog jednog ministra, pa makar to bio politički tajnik HDZ-a. Uostalom, ako čelnici barem tri stranke parlamentarne većine, a između redaka i predsjednica Republike, smatraju da on mora otići, nije baš najlogičnije očekivati od opozicije da govori da treba ostati. Tako da će u jednom trenutku premijer morati potražiti zamjenu za ministra uprave. Ako bi, pak, ostao onda više problem ne bi bili ministri nego premijer.

Valjda bi Plenković trebao tražiti zamjenu i za političkog tajnika.

- To je unutarnja stvar HDZ-a.

Ne bi imalo nikakvog smisla da u HDZ-u toleriraju ovakve postupke ministara, a u Vladi ne.

- Ima slučajeva, u kojima nema pravosudnog epiloga nego spadaju u sferu političke odgovornosti, da su pojedinci za neke dužnosti kvalificirani, a za neke ne. Recimo da je pomoćnik glavnog tajnika HDZ-a na sudu, ali je ipak pomoćnik glavnog tajnika. A izrazi »smisao« i »HDZ« vrlo su često u nezamislivim kombinacijama.

Govori se kako je Kuščević politički teret Vlade i HDZ-a. Je li vam zamislivo da na sjednici Predsjedništva HDZ-a Milijan Brkić i Božidar Kalmeta kažu: Lovro, moraš otići, postao si nam teret?

- To svakako ne bi bila najneobičnija rečenica koju smo čuli od HDZ-ovaca, ali mislim da oni neće biti ti koji će mu to reći. Odgovor na vaše pitanje glasi - da, zamislivo mi je.

Labuđe jezero

U redu, ali ima u vrhu HDZ-a i dosta drugih koje javnost percipira kao politički teret za tu stranku.

- Da upotrijebim terminologiju gospodina Kopala - tamo je pravo labuđe jezero.

Brkić je potpredsjednik Sabora, nije ni to baš bez veze.

- Je li vama logično da je Nataša Novaković, zbog povezanosti s Ivicom Todorićem, u sukobu interesa, a Zdravko Marić nije? A to je stav HDZ-a.

Kako ocjenjujete sadašnje ponašanje HNS-a?

- Ima jedna narodna izreka s dva pridjeva od kojih je drugi pridjev »pošten«.

Oni bi htjeli da ministar ode, a oni ostanu u Vladi. Naučili su lekciju na slučaju Mosta.

- I Most je htio da Zdravko Marić ode, a oni ostanu u Vladi.

Ali, HNS-ovci sada znaju da to nije moguće ako podrže oporbenu inicijativu za opoziv.

- Možda će, ako ta inicijativa bude na Vladi, poslušati premijerov svojedobni savjet mostovcima i izaći na kavu ili na WC dok će se glasovati. Vidim da su tim putem već krenuli u četvrtak. A ako to HNS-ovi zastupnici naprave prilikom glasovanja u Saboru, možda onda neće biti kvoruma.

Kvoruma? Vi biste mogli minirati kvorum? Pa u tom bi slučaju, ako dođe do glasovanja o Kuščeviću, on ostao ministar.

- Ako dođe do toga da se o tome glasuje, on će svakako ostati ministar, pa je onda svejedno.

Ne može se glasovati ako nema kvoruma. Ne razumijem, vi tražite ministrov opoziv, a onda biste minirali kvorum kad bi se o tome glasovalo u Saboru.

- Znam da to što govorite zvuči logično. Ali, nije na nama da držimo kvorum. Ako bi se pokazalo da HDZ nije uspio skupiti većinu za obranu ministra, to bi svakako bila politička poruka.

Kuščević bi, međutim, i dalje bio ministar.

- Pa ostao bi, kažem, i da se glasuje.

Je li u budućnosti, nakon promjene ljudi u vrhu HNS-a i njihove politike, opet moguća suradnja vaše dvije stranke?

- Čini mi se da SDP i HNS i sada surađuju u nekim jedinicama lokalne samouprave.

Mislim na nacionalnu razinu.

- Ako ih budemo mogli izbjeći, izbjeći ćemo ih.

A možda i ne

Pitam zato što imamo primjer HSS-a koji je bio koalicijski partner Tomislava Karamarka, a nakon što su promijenili vodstvo SDP-a. Pretpostavljam da nema smisla otpisivati HNS do kraja vremena.

- Ispravan zaključak.

Matija Posavec prezume HNS i možda se ponovno uspostavi suradnja HNS-a i SDP-a.

- Možda. A možda i ne.

Po postotku glasova na europskim izborima, HNS bi na izborima za Sabor u trećoj jedinici osvojio tri mandata, a to uopće nije za baciti.

- Moja je procjena da bi se, kad bi o ta tri mandata ovisila naša eventualna većina, prije uspjeli dogovoriti s HNS-om nego što ne bi.

A predizborna suradnja?

- To na idućim izborima nije realno ni moguće.

Izbori za Europski parlament, na kojima je SDP dobio manje od 19 posto glasova, pokazali su da ste sami preslabi.

- A koja je to stranka puno jača nego mi, možda HDZ?

Nije. Ali, vi ste preslabi da sami dođete na vlast.

- Jesmo, ali će se dogovarati koalicije.

SDP nema iskustvo dolaska na vlast bez predizborne koalicije.

- Nema. To znači da nam iskustva s koalicijama ne nedostaje.

Zoran Milanović je za izbore 2011. Kukuriku koaliciju okupio u ljeto 2009. Sada je ljeto 2019., a izbori su 2020. Vrijeme bi bilo, ako to smatrate potrebnim, da dogovorite predizbornu koaliciju.

- Nisam siguran da je vrijeme. Ja sam sklon opciji na na idućim parlamentarnim izborima nastupimo kao HDZ 2016., samostalno, a u nekim jedinicama u koaliciji. Bez nacionalne koalicije.

Onda u trećoj jedinici možete koalirati s HNS-om.

- Bio bi red o tome pitati i SDP-ovce iz treće jedinice. Ja mislim da s HNS-om na ovim izborima ne bi, iz higijenskih razloga, dobro bilo ići u predizbornu koaliciju. Mora ipak proći jedno razdoblje hlađenja nakon što su nas izradili u aktualnom mandatu. Kako bismo građanima objasnili da predizborno surađujemo sa strankom koja nas je, nakon što smo bili s njima na zajedničkoj listi, prevarila i otišla HDZ-u?

Ne znam.

- Ni ja. Ako kolega Posavec bude predsjednik HNS-a, oni će vjerojatno sami prijeći prag u trećoj izbornoj jedinici i ta nam koalicija ne bi ništa donijela.

Kolike šanse dajete Davoru Bernardiću da, poslije izbora, postane predsjednik Vlade?

- Ako SDP nakon izbora formira parlamentarnu većinu kao najjača stranka, onda će on to postati. Mislim da su u ovom trenutku naše šanse čak i veće nego HDZ-a.

Ali, SDP je sada ipak koncentriran na predsjedničke izbore.

- Točno, nadam se da će danas Glavni odbor izabrati Zorana Milanovića za našeg kandidata.

Buši, Ivo, buši

Imate sreće što vam član Glavnog odbora nije Ivo Josipović, koji aktivno buši Milanovićevu kandidaturu.

- Pretpostavljam da će Josipović biti na sjednici Glavnog odbora, jer bi na njoj trebao biti izabran za predsjednika jednog savjeta SDP-a, što je dio dogovora o pridruživanju njegove stranke nama.

Josipović daje intervjue u kojima priča da Milanović loše stoji u anketama, da mu je kampanja na razini dosjetki iz restorana Tač... To govori član SDP-a o vašem predsjedničkom kandidatu.

- Nisam siguran je li on već naš član, a i Zoran je kandidat tek od potvrde Glavnog odbora. A možda Josipović sugerira Milanoviću neka poboljšanja u kampanji, pa se to može shvatiti i konstruktivno.

Bi li poboljšanje bilo da Milanović prestane s dosjetkama?

- Možda sam subjektivan jer i sam često koristim dosjetke. Ima ih par i u ovom intervjuu.

Kako ste osobno zadovoljni dosadašnjom Milanovićevom izvedbom?

- Popravio se. Čitao sam da ste pisali da je neutreniran, mislim da je ovim reakcijama na Plenkovićevo ponašanje u Bruxellesu dobro centrirao.

Ali, što ako je Plenković, kako sam tvrdi, u Bruxellesu doista razbucao Merkel, Macrona, Timmermansa, sve? Možda je Plenković kao Hase, iz pjesme Zabranjenog pušenja, koji je tuk’o Engleze, Švabe, Ruse.

- Sljedeći stih te pjesme je »i ovo danas mu je posljednji meč«. A i čini mi se da u Bruxellesu ne »bješe rezultat 1-1 kad sudija odsvira kraj«. Jer, ako je razbucao Merkel i Macrona, a oni dobili predsjednicu Komisije i šeficu Europske banke, zamislite šta bi im tek pripalo da ih Plenković nije razbucao.

Pratili ste Milanovića u Supetru, kako funkcionira u kampanji?

- Nije izgubio žar, a nisu ga ni napustile neke karakterne osobine.

Što mu i izborni slogan poručuje. Dobra Milanovićeva kampanja, pogotovo izborna pobjeda, mogla bi poboljšati rejting SDP-a.

- Mogla bi. Bilo je u prošlosti dosta takvih primjera.

Slažete li se s Miroslavom Škorom da izravno izabrani predsjednik treba imati veće ovlasti?

- Ja bih to ovako formulirao, nelogično je ostaviti način izbora iz polupredsjedničkog, a da su ovlasti iz parlamentarnog sustava. Za razliku od Škore, ja mislim da način izbora treba uskladiti s ovlastima, a ne njih povećati. Ugodno me iznenadilo da to misli i predsjednica Republike.

Ovlasti predsjednika

Smatrate, dakle, da bi ubuduće predsjednika Republike trebalo birati u Saboru odnosno u okviru nekog elektorata.

Volio bih da Komadina bude neutralan

Jesu li mogući neki problemi na sjednici Glavnog odbora?

- Zašto? Zlatko Komadina nije još ništa rekao o Milanovićevoj kandidaturi, što ako on potakne pobunu u Glavnom odboru?

Prije je Komadina otvoreno govorio protiv toga da vam Milanović bude kandidat.

- Ako je prije bio protiv, a sada nije ništa rekao, neutralan je, pa je to napredak u odnosu na prethodno razdoblje. Zar ne?

Bili biste zadovoljni da Komadina ostane neutralan?

- Ne, ali bih bio više zadovoljan ako bude neutralan nego negativan. Ako govorimo o trendu, sljedeći korak je svakako podrška kandidatu SDP-a, to je uostalom i statutarna obveza.

- Razmišljao sam i o tome kako sastaviti elektorat koji bi birao predsjednika. Možda da se saborskim zastupnicima pridruži jednak broj ljudi koje bi delegirale županijske skupštine i skupština Zagreba, ukupno bi to bila 302 elektora.

Zašto SDP nikad nije konkretizirao takav prijedlog?

- Iz dva razloga, dugo već nije bilo ustavnih promjena, od 2010., a, osim toga, čini mi se da bi građani ovo doživjeli kao umanjivanje njihovih prava.

To pokazuje recentna anketa.

- Tako je. A kad si u poziciji da biraš hoćeš li pretrpjeti veliku političku štetu ili da svakih pet godina nekoliko mjeseci imaš ovu kampanju, odlučiš se za to drugo.

Međutim, više od 60 posto građana traži i veće predsjedničke ovlasti, zašto im onda i to ne date?

- To vam je anketa pred predsjedničke izbore, možda bi prije parlamentarnih izbora rezultati bili drukčiji. Zalažem se za parlamentarnu demokraciju, ako je Vlada i loša može je se barem kontrolirati iz Sabora. Ako bi se jačalo ovlasti predsjednika, koji bi preuzeo dio nadležnosti premijera, kako bi on funkcionirao bez stranke?

Može se u Ustav vratiti da predsjednik smije biti član stranke.

- Onda bi on bio predsjednik stranke, a ne predsjednik svih građana, ili, kako to voli Škoro reći, naroda. Umjesto premijera koji je predsjednik stranke i dolazi u Sabor, odgovara na pitanja i ovisi o povjerenju stranaka i zastupnika, dobili bismo predsjednika Republike i stranke koji ne odgovara Saboru nego valjda Središnjici i nema nikakvu kontrolu pet godina.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.