ZAGREB – Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak na predstavljanju posebnog godišnjeg izdanja magazina »The Economist: Svijet u 2020.« da su gospodarski izazovi za Hrvatsku u idućoj godini povezani s predvidljivim usporavanjem rasta na globalnoj razini i stagnacijom rasta u EU, no da će se Hrvatska znati prilagoditi međunarodnim okolnostima.

Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio da je da su na globalnom planu trenutno očekivanja za 2020. optimističnija u odnosu na jesen, kada su više išla u smjeru recesije u najvećem europskom gospodarstvu – njemačkom, kao i uz predviđanja recesije u SAD-u.

»Mislim da u ovom trenutku stvari izgledaju bolje no tada, ne vidimo recesiju ni u Europi, a najvjerojatnije ni u SAD-u iduće godine«, rekao je Vujčićna na predstavljanju »The Economist: Svijet u 2020.«.

Kada je riječ o Hrvatskoj, Vujčić najavljuje da će HNB uskoro objaviti svoju projekciju za 2020. »Mogu reći da vidimo stvari nešto optimističnije no što su izgledale prije par mjeseci, odnosno vjerojatno će naše projekcije biti blizu tri posto rasta, koji smo imali i ove godine«, ističe Vujčić.

Apostrofira da rizici za rast u idućoj godini su ponajprije oni politički, koji se prvenstveno ogledaju u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine, a tu je i mogućnost zaoštravanja trgovinskih odnosa između SAD-a i EU-a, kao i Brexit.

»To su sve stvari koje negativno utječu na investicijsku klimu jer poduzetnici suočeni s neizvješnošću oko budućih trgovinskih uvjeta nisu skloni investirati, odnosno odlažu investicije što utječe na pad gospodarskog rasta«, kaže Vujčić.

Ističe da je Hrvatska u ovom trenutku spremnija za recesiju no što je to bila 2008. godine, zbog toga jer je uspjela promijeniti strukturu rasta gospodarstva. Prije krize rast se uglavnom temeljio na uvozu i gomilanju duga, dok se do danas struktura promijenila, prije svega ulaskom u EU, pa je tako izvozni dio gospodarstva puno važniji, a istovremeno padaju i vanjski i javni dug.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović kaza oje da Hrvatska ima veliki ekonomski potencijal, no kako joj je na duge staze, potrebna promjena mentalnog sklopa.

Pritom kaže da se moramo okrenuti globalnom tržištu, kao i zaboraviti državu kao klijenta, čiji je udio u BDP-u prevelik. »Trebamo odmak od javnog i rentijerskog prema privatnom i inovacijama«, poručio je Burilović.

Magazin The Economist po prvi put je objavljen na hrvatskom jeziku, a radi se o posebnom godišnjem izdanju koji donosi projekcije glavnih ekonomsko-političkih tokova u idućoj godini.

Uz premijera Plenkovića, guvernera Vujčića i Burilovića, predstavljanju su između ostalog nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar te Joseph Johnson, bivši britanski ministar i stariji brat britanskog premijera Borisa Johnsona.

Plenković je kazao da je hrvatsko gospodarstvo, uz politiku Vlade koja se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i privlačenju ulaganja, došlo na razinu otpornosti, a procjene rasta pokazuju da će Hrvatska imati brži rast od prosjeka EU-a.

»Smatram da smo sada još sposobniji i učinkovitiji po apsorpciji europskih sredstava, koja će biti zamašnjak i investicija i gospodarskog rasta, tako da očekujem stabilnu situaciju«, kaže Plenković dodavši da se Vlada spremna suočavati sa svim izazovima, a da je sve dosad planirano uspjela i realizirati.

Napominje i da situaciju u Hrvatskoj olakšava činjenica da su ove godine dvije od tri svjetske rejting agencije vratile rejting Hrvatske na investicijsku razinu, čime je spuštena razina zaduživanja, kako za državu, tako i za gospodarske subjekte i građane.

Poručuje da Vlada želi nastaviti ono što je postigla proteklih godina, a to su zdravi rast, rast plaća, mirovina i zaposlenosti, uz smanjenje javnog duga, kao i pripremati se za Schengen i eurozonu.

Apostrofira da će 2020. biti godina kada će Hrvatska po prvi put u povijesti predsjedati Vijećem EU-a, ocijenivši da je to međunarodno pozicioniranje koje je kruna 30 godina hrvatske samostalnosti, podsjetivši na prioritete hrvatskog predsjedanja.

»To je prilika da temeljem našeg iskustva pokrenemo određene procese na razini EU-a i razriješimo možda neke probleme koji su trajali do sada i damo smjer za iduće desetljeće, posebice u politici proširenja«, poručio je Plenković, koji u kontekstu proširenja poručuje da treba dati maksimalan napor za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.