Privatizacija željeznice

SPREMNI NA ‘BRITANSKU GREŠKU’? Novi zakon omogućuje davanje željezničke infrastrukture privatnim tvrtkama

Gabrijela Galić

snimio Vedran Karuza

snimio Vedran Karuza

Nije riječ o nepoznatom modelu upravljanja infrastrukturom, ali je riječ o modelu koji je dugoročno s aspekta ulaganja u infrastrukturu, a time i samu sigurnost željezničkog prometa – upitan.



ZAGREB – Hrvatska će novim prijedlogom Zakona o željeznici otvoriti mogućnost da željezničkom infrastrukturom upravljaju i privatna poduzeća, a ne samo HŽ Infrastruktura, državna tvrtka zadužena za ulaganja i održavanje pruga u zemlji. Kako se predviđa, HŽ Infrastruktura će svoj posao moći povjeriti drugim pravnim osobama, među ostalim i strankama u okviru javno-privatnog partnerstva. To je, praktično, varijanta privatizacije državne infrastrukture ili dionica državne željezničke infrastrukture.


Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković još je početkom lipnja najavio mogućnost davanja željezničke infrastrukture u koncesiju. Ta je mogućnost, doduše, propisana i postojećim zakonom o željeznici. No, novim se zakonom dodatno razrađuje. Nije riječ o nepoznatom modelu upravljanja infrastrukturom, ali je riječ o modelu koji je dugoročno s aspekta ulaganja u infrastrukturu, a time i samu sigurnost željezničkog prometa – upitan.


Britanski model


Najbolji primjer za to je Velika Britanija u kojoj se koncesije nad željezničkom infrastrukturom nisu pokazale dobrim, odnosno privatnici nisu ulagali u održavanje i modernizaciju pruga što je svojedobno izazivalo i brojne katastrofalne željezničke nesreće. Iako Velika Britanija nije u potpunosti odustala od koncesija na željezničkoj infrastrukturi, suočena je s praksom da pojedine dionice pruga vraća pod okrilje države. Naime, koncesionaru su neisplativa ogromna ulaganja po kilometru željezničke pruge, već »živi« od naknada koje naplaćuje za korištenje dionica kojima rukovodi.




Hrvatska tek sada kreće u ozbiljnija ulaganja u željezničku infrastrukturu, posebice pruge koje su na europskim koridorima. I sam resorni ministar nebrojeno je puta u proteklim mjesecima ponovio da Hrvatska nakon dovršetka projekta autocesti svu svoju snagu usmjerava na željeznicu. No, upitno je koliko će uopće biti zainteresiranih nedržavnih tvrtki za ulaganja u obnovu i izradnju novih pruga ili će se zainteresirani upravitelji javljati za one pruge u koje je već sama država uložila pa će živjeti od naknada koje putnički i teretni prijevoznici plaćaju za korištenje infrastrukture.


Spajanje tvrtki


Prijedlogom novog zakona o željeznici, Vlada otkriva i da ponovo razmišlja o reorganizaciji upravljanja domaćim željezničkim tvrtkama. Tako se otvara mogućnost za njihovu vertikalnu organizaciju, odnosno vraćanje pod isti krov pri čemu se treba osigurati neovisnost Infrastrukture. Nekadašnje jedinstvene Hrvatske željeznice razdvojene su na četiri poduzeća (Vuča, Cargo, Putnički promet i Infrastruktura) 2005. godine, a te su tvrtke djelovale unutar Holdinga. Prije šest godina Holding je ugašen, a tvrtke djeluju samostalno na tržištu pri čemu je Vuča nestala jer je podijeljena između Putničkog prijevoza i Carga. Neke velike koordinacije između tri kompanije nema, na što je ukazivano i iz resornog ministarstva.


Tako je prije nekoliko mjeseci Nikolina Brnjac, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ukazala da je podjela Hrvatskih željeznica bila pogrešan korak, a gašenje Holdinga »točka na i«, jer poduzeća koja od tada samostalno djeluju razmišljaju svako za sebe, bez zajedničkog cilja, što je donijelo veliku štetu društvu.