Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
10. prosinca 2019.
Analiza cijena

Najavljivala se pojeftinjenja, ali - ništa: Od snižavanja PDV-a najviše su profitirali trgovci

Foto Sergej Drechsler
Foto Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 17. srpanj 2019. u 23:10 2019-07-17T23:10:59+02:00

Iz Vlade su, kada su najavljivali sniženje PDV-a, procjenjivali da će prehrambeni proizvodi na koje se snižava PDV pojeftiniti barem deset posto, ali ništa osim voća nije toliko jeftinije u prvih šest mjeseci ove godine

ZAGREB - Više od milijardu i pol kuna kojih se država početkom godine odrekla snižavajući PDV na meso, voće, povrće, ribu, jaja ili bezreceptne lijekove nisu se na kraju prelili u džepove građana, nego su uglavnom završile u bilancama trgovaca ili proizvođača.

Podaci što ih je jučer objavio Državni zavod za statistiku o cijenama što su ih potrošači plaćali u prvom polugodištu govore da su građani imali malo ili nimalo koristi od snižavanja PDV-a koji je od početka ove godine na spomenute prehrambene proizvode pao s 25 na 13 posto, dok je na bezreceptne lijekove stopa snižena s 25 na pet posto.

Iz Vlade su krajem prošle godine, kad su najavljivali sniženje PDV-a, procjenjivali da će prehrambeni proizvodi na koje se snižava PDV pojeftiniti barem deset posto, ali ništa osim voća nije toliko jeftinije u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. Tim se statističkim podacima malo tko trenutno u Vladi bavi jer su Banski dvori zabavljeni time hoće li premijer Andrej Plenković uspjeti provesti rekonstrukciju Vlade.

Analiza statističkih podataka DZS-a i utjecaj smanjenja PDV-a na maloprodajne cijene morala bi ipak biti u Vladinom fokusu jer se pripremaju nove izmjene u poreznom sustavu, Vlada je suočena sa zahtjevom ugostitelja da i oni dobiju sniženi PDV od 13 posto, a od 1. siječnja sljedeće godine, što je već ugrađeno u zakon, opća stopa PDV-a trebala bi pasti s 25 na 24 posto.

O svemu tome Vlada bi trebala provesti ozbiljne široke rasprave, ako joj nije cilj da se novac, za koji je tvrdila da je namijenjen građanima, opet ne prelije u zaradu trgovaca. Smanjenje PDV-a očito nije imalo željeni efekt, jednako kao ni smanjenje poreza na dohodak koje se provelo u dva kruga, ali brojnim građanima nije povećalo plaću jer su njihovi poslodavci uvijek tu plaću određivali u neto iznosu i uštedu na porezu zadržali su za sebe.

Tako je, čini se, manji dio od od sedam milijardi kuna, koliko je Vlada oslobodila kroz tri kruga poreznih izmjena, završio u džepovima građana.

Cilj nije ostvaren

Prema podacima DZS-a meso je u prvih šest mjeseci ove godine bilo tek 2,9 posto jeftinije nego u istom razdoblju lani, s time da su u lipnju cijene mesa bile za 1,1 posto niže nego u istom mjesecu prošle godine.

Riba i plodovi mora u prvom su polugodištu ove godine skuplji za 1,1 posto. Povrće je poskupjelo čak 2,4 posto, dok je u skupini koja uz jaja, obuhvaćaju još i mlijeko i sir, poskupljenje 0,5 posto. Sniženje PDV-a utjecalo je jedino na cijene voća koje je u lipnju ove godine 11 posto jeftinije nego je bilo lani, dok su u prvom polugodištu cijene bile 13,3 posto manje nego lani.

3656280

Iako je stopa PDV-a na bezreceptne lijekove smanjena pet puta, to nije značajno utjecalo na cijene farmaceutskih proizvoda koji su u šest mjeseci ove godine u prosjeku bili jeftiniji za 2,4 posto.

Ovdje treba napomenuti da su već krajem prošle godine ljekarne i veledrogerije upozoravale da brojni lijekovi i pripravci neće pojeftiniti, unatoč smanjenju PDV-a, jer su proizvođači najavili podizanje svojih cijena.

Igor Vujović, savjetnik i glavni tajnik društva Potrošač kaže da se krajnji cilj koji je ministar financija Zdravko Marić želio postići ipak nije ostvario, a to je snižavanje cijena za krajnje potrošače, te je i posljednje i to značajno sniženje PDV-a samo podebljalo zaradu trgovaca.

Slaba tržišna struktura

– Ne možemo reći da namjera ministra Marića nije bila dobra, ali i kao i sva porezna rasterećenja i ono nije završilo tamo gdje je trebalo. Neće se to dogoditi ni sljedeće godine sa smanjenjem opće porezne stope s 25 na 24 posto i u Vladi trebaju dobro razmisliti hoće li inzistirati na primjeni te promjene od 1. siječnja, upozorava Vujović.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da je njegova procjena da se od najavljenog sniženja od deset posto, najviše jedna trećina prelila u džepove građana, dok su dvije trećine otišle trgovcima ili proizvođačima.

– Razlog tomu je slaba tržišna struktura u Hrvatskoj. U zemljama koje imaju razvijenu tržišnu strukturu, novac koji se oslobodi smanjenjem PDV-a potrošači i trgovci dijele. Zato što u Hrvatskoj nije tako sada Vlada treba ozbiljno analizirati učinke smanjenja stope PDV-a na prehrambene proizvode s 25 na 13 posto prije nego se odluče na neke nove zahvate ili dok se još može vidjeti je li odluka o smanjenju opće stope na 24 posto dobra.

Sada se najbolje pokazuje da odluka o promjeni poreza, iako je donosi politika, ne može biti isključivo politička niti se može donositi pod pritiskom interesnih skupina, nego se mora voditi i ekonomskom logikom i onime što će biti njezine posljedice, upozorava Lovrinčević.

Dodaje da bi Vlada morala o tome voditi računa i sada kad je suočena sa zahtjevom ugostitelja da se smanji PDV na pripremu i usluživanje hrane i pića s 25 na 13 posto, jer do sniženja cijena očito neće doći, a ako se i dogodi jedna trećina koja pripadne potrošačima na kraju će završiti kod nerezidenata, odnosno stranih turista,a ne kod građana Hrvatske.

– Uz to netko bi trebao analizirati i što se s hrvatskim gospodarstvom dogodilo nakon tih poreznih rasterećenja. Već tri godine Vlada u ciklusima smanjuje porezno rasterećenje, bilo porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, ali nitko se ne bavi time što se dogodilo s domaćim gospodarstvom. Zbrajaju se turisti i noćenja, ali što se zapravo dogodilo s tim novcem kojeg država nije uzela, kojeg je ostavila gospodarstvu i koliko se ono promijenilo na bolje.

Vlada bi morala prije bilo kojeg novog zahvata u porezni sustav odgovoriti na pitanje je li gospodarstvo iskoristilo tu priliku, je li se prilagodilo, postalo konkurentnije, je li Hrvatska nešto od toga dobila, napominje Lovrinčević.

Hrvatskoj s turističkom konkurencijom slijedi natjecanje u poreznom rasterećenju

Uz to što upozorava da bi Vlada trebala dobro razmisliti hoće li popustiti pred zahtjevima ugostitelja za smanjenje PDV-a, Lovrinčević procjenjuje da Hrvatskoj, kad je u pitanju uspjeh u turizmu, s konkurencijom slijedi svojevrsno natjecanju u poreznom rasterećenju.

Na turističku ponudu će utjecati i dostupnost radne snage, u čemu, naglašava Lovrinčević, Hrvatska nema tako jake adute

– Tim radnicima treba povećati plaće, smanjenje poreza na dohodak je učinilo svoje, ali o smanjenju doprinosa se ne može razgovarati jer nije uveden porez na nekretnine koji je trebao dati zamjenski prihod. Da smo imali taj porez možda nam glavna turistička ponuda ne bi bilo bujanje apartmana.

I to pokazuje koliko jedna odluka, ako nije promišljena, utječe na to da kasnije ne možete vući neke poteze koji bi možda bili dobri, kaže Lovrinčević.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.